HRVATSKI proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u uvećan je u četvrtom kvartalu 2024. godine, približivši se europskom ograničenju od tri posto, pokazali su u utorak podaci Eurostata.

Na razini 20-eročlane eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju 3,2 posto, što je za 0,4 postotna boda više nego u prethodna tri mjeseca, izračunao je europski statistički ured.

Za isto toliko bio je viši i na razini EU-a, dosegnuvši udio od 3,4 posto.

Javna potrošnja stabilna, prihodi relativno niži

Javna potrošnja iskazana udjelom u BDP-u u eurozoni je iznosila 49,9 posto i zadržala se više-manje na razini iz prethodna tri mjeseca, a marginalno povećanje pripisuje se rashodima većim za oko 26 milijardi eura.

I na razini EU-a proračunska potrošnja mjerena udjelom u BDP-u zadržala se gotovo na razini prethodna tri mjeseca i iznosila je 49,5 posto BDP-a, odražavajući povećanje rashoda u odnosu na treće tromjesečje za 32 milijarde eura.

Mjereni udjelom u BDP-u, proračunski prihodi u eurozoni iznosili su u četvrtom tromjesečju 46,6 posto i bili su za 0,4 postotna boda niži nego u prethodna tri mjeseca, ponajprije zato što je povećanje prihoda u apsolutnom iznosu "neutralizirao" veći nominalni BDP, pojašnjavaju statističari. U apsolutnom iznosu prihodi su povećani za nekih sedam milijardi eura.

Na razini EU-a proračunski prihod iskazan udjelom u BDP-u smanjen je za 0,3 postotna boda, na 46,1 posto. Ukupni prihodi porasli su za oko 12 milijardi eura, navodi se u priopćenju.

Osmorka s viškom

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, proračunski manjak bilježilo je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju 18 zemalja, a njih 10 prekoračilo je propisani limit od tri posto BDP-a.

Najveći je bio na Malti, od 10,7 posto BDP-a. Slijede Rumunjska i Slovačka, gdje je dosegnuo 9,9 odnosno 8,8 posto BDP-a.

Hrvatska je u četvrtom kvartalu 2024. godine, prema sezonski prilagođenim podacima, bilježila proračunski manjak od 2,7 posto BDP-a, što znači da je bio viši za pola postotna boda nego u prethodna tri mjeseca, prema revidiranom podatku. U drugom kvartalu premašio je propisani limit od tri posto, prvi puta od proljeća pandemijske 2021., dosegnuvši 3,5 posto BDP-a, prema revidiranim podacima.

U četvrtom kvartalu 2023. godine manjak je iznosio 1,9 posto BDP-a, pokazuju Eurostatove tablice.

Najmanji udio manjka u BDP-u u četvrtom su lanjskom kvartalu bilježile Estonija i Litva, od po 0,3 posto.

Proračunski višak bilježilo je osam zemalja, a daleko najveći bio je na Cipru, od 3,4 posto BDP-a.

Eurostat nije raspolagao podacima za Italiju.