ULAGANJE u zdravstvo nije trošak nego strateško ulaganje u zajedničku sigurnost, stabilnost i napredak, rekao je u danas u Ženevi pred skupštinom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) premijer Andrej Plenković.

"Udružimo snage kako bismo izgradili budućnost u kojoj svaka osoba u svakom dijelu svijeta ima pristup skrbi koja joj je potrebna i koju zaslužuje", poručio je Plenković podsjetivši na riječi dr. Andrije Štampara da pitanje javnog zdravstva i rad na njegovom napretku trebaju biti svačija zadaća.

Dostatno, pouzdano i dugoročno financiranje ključno je kako bi WHO efektivno vodio, koordinirao i ispunjavao svoje globalne zdravstvene ciljeve u pravovremenim odgovorima na hitna stanja i pružanju pomoći gdje je najviše potrebna, kazao je premijer.

Članice WHO-a usvojile su danas povijesni sporazum o pripravnosti na buduće pandemije. Paktom se osigurava da lijekovi, terapija i cjepiva budu globalno dostupni kada se dogodi sljedeća pandemija. Također se zahtijeva od proizvođača koji sudjeluju u sporazumu da tijekom pandemije dodijele od 20 posto svojih cjepiva, lijekova i testova WHO-u kako bi se osiguralo da i siromašnije zemlje imaju pristup.

Plenković je rekao u izjavi da je cilj tog sporazuma kvalitetnija suradnja, prepoznavanje i brže reagiranje. "Mislim da je kvalitetan. Usvojen je praktički konsenzusom, što mislimo da je jako dobro."

"Danas, u svijetu rastućih nesigurnosti i nejednakosti, naša je zajednička odgovornost da sačuvamo i ojačamo središnju ulogu Svjetske zdravstvene organizacije kao vodećeg autoriteta globalnog zdravstva", poručio je.

Naša aktivna potpora WHO-ovom sporazumu o pandemiji reflektira našu posvećenost boljoj pripravnosti, prevenciji i odgovoru na buduće zdravstvene izazove, istaknuo je premijer.

"Hrvatska je odlučna u svojoj posvećenosti u građenju sigurnijeg i otpornijeg svijeta", poručio je.

"Recentne krize pružile su nam ključne lekcije"

"Ponosan sam na činjenicu da se ta zajednička vizija nastavlja graditi na naslijeđu istaknutog Hrvata, doktora Andrije Štampara, jednog od osnivača WHO-a i prvog predsjednika Svjetske zdravstvene skupštine", kazao je premijer.

"Recentne krize pružile su nam ključne lekcije. Moramo ostati svjesni raznolike i sveobuhvatne prirode zdravstvenih prijetnji, bilo da su prouzročene ljudskim aktivnostima, rizicima u nastajanju ili prirodnim fenomenima. U svijetu međusobno povezanih rizika samo koordinirana globalna akcija može iznjedriti trajna rješenja", kazao je.

U proteklim godinama Hrvatska je imala proaktivnu ulogu u jačanju pripravnosti na zdravstvene hitne slučajeve, a na prošlogodišnjoj skupštini njezina je inicijativa dovela do usvajanja prve rezolucije o jačanju pripravnosti za zdravstvene hitne slučajeve koji su posljedica prirodnih katastrofa, rekao je.

Hrvatska je vodila konzultacijski proces o rezoluciji za jačanje i potporu za zdravstvenu radnu snagu i razvoj Akcijskog plana za zdravstvene radnike. To odražava našu dugotrajnu posvećenost jačanju kapaciteta, obrazovanja i potpore onima koji su svoj život posvetili očuvanju javnog zdravstva, rekao je premijer Plenković i dodao da je Hrvatska posvećena globalnom proširenju WHO-ove akademije.

Jačanje globalnog zdravstva počinje snaženjem onih koji ga pružaju, poručio je.

Skulptura Ivana Kožarića ispred sjedišta WHO-a

Danas je ispred sjedišta WHO-a u Ženevi otkrivena skulptura "Oblik prostora" Ivana Kožarića, posvećena dr. Štamparu i svim zdravstvenim djelatnicima diljem svijeta.

Ta skulptura, koja je dar hrvatske Vlade, stajat će kao trajni spomen zajedničkoj posvećenosti javnom zdravstvu i međunarodnoj solidarnosti, poručio je premijer.

Posjet CERN-u

Premijer Plenković posjetio je i CERN, s kojim Hrvatska surađuje više od tri desetljeća. Hrvatska aktivno sudjeluje u ključnim CERN-ovim eksperimentima putem pet institucija i preko 50 znanstvenika, a više od 120 hrvatskih nastavnika i deseci studenata sudjeluju u CERN-ovim obrazovnim programima.

Tijekom proteklih godina hrvatski znanstvenici značajno su doprinijeli CERN-ovim eksperimentima poput CMS-a i ALICE-a, a naša industrija bila je uključena i u konstrukciju detektora, rekao je Plenković.

Utjecaj ove suradnje i studija koje nastaju u CERN-u ima značajne pozitivne učinke na hrvatsku znanost i poslovni sektor, a ponosni smo i što interes hrvatskih tvrtki za sudjelovanje u CERN-ovim projektima kontinuirano raste, kazao je premijer Plenković.

Po njegovim riječima, tu će uskoro uslijediti ogromne investicije gdje će postojeći akcelerator od 27 km biti upotpunjen s novim od 90 km koji se proteže praktički uz jezero ispod Ženeve i to je fascinantan i važan projekt za znanost i za nuklearna istraživanja.

Plenković u WTO-u i IOM-u

Premijer je također posjetio Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) gdje je razgovarao s direktoricom, bivšom nigerijskom ministricom financija Ngozi Okonjo-Iweala. Glavna tema je bila reforma WTO-a u kontekstu razgovora pa i globalnih otvorenih pitanja u pogledu carina i necarinskih barijera gdje RH kao dio članica EU-a pregovara putem Europske komisije sa SAD-om.

"Ja vjerujem da do ovog roka do kada je suspendirana primjena viših carina da će se pronaći rješenje koje će biti na korist i SAD-a i EU-a", rekao je dodavši kako je izvoz RH u Ameriku svega 2 posto ukupnog izvoza Hrvatske i "vjerujemo da će napori koje radimo i kao zemlja na nacionalnoj razini, ali i na europskoj razini zaštiti naše izvoznike i one koji svoje proizvode plasiraju na američko tržište".

Zadnji susret u Ženevi premijer je imao s generalnom direktoricom Svjetske organizacije za migracije (IOM) Amy Pope s kojom je razgovarao o globalnim aktivnostima ove organizacije po pitanju migracija, prije svega sprječavanja nezakonitih migracija i strukturiranja zakonitih zbog potreba tržišta rada.