PENTAGON već mjesecima potiho blokira ukrajinsko korištenje dalekometnih projektila za udare unutar Rusije, potvrdili su američki dužnosnici. Ovim potezom Kijevu je ograničena upotreba moćnog oružja u borbi protiv moskovske invazije, dok je Bijela kuća istovremeno pokušavala privući Kremlj na otvaranje mirovnih pregovora, piše Wall Steet Journal.

Zbog tajnog, ali strogog procesa odobravanja u Ministarstvu obrane, Ukrajina od kasnog proljeća ne smije ispaljivati američke taktičke raketne sustave dugog dometa, poznatije kao ATACMS, na ciljeve u Rusiji. Prema riječima dvojice dužnosnika, Ukrajina je u najmanje jednom navratu pokušala iskoristiti ATACMS za napad na ruski teritorij, no zahtjev je odbijen.

Mehanizam kontrole

Ovaj američki veto na dalekometne udare značajno je ograničio ukrajinske vojne operacije. Elbridge Colby, podtajnik u Pentagonu za politiku, osmislio je poseban "mehanizam pregleda" za odlučivanje o zahtjevima Kijeva. Taj mehanizam ne obuhvaća samo oružje američke proizvodnje, već i ono koje su Ukrajini dostavili europski saveznici, a koje se oslanja na američke obavještajne podatke i komponente.

Time je ministru obrane Peteu Hegsethu dana konačna riječ o tome može li Ukrajina koristiti ATACMS, čiji je domet gotovo 300 kilometara, za napade na Rusiju. "Predsjednik Trump je bio vrlo jasan da rat u Ukrajini mora završiti. Trenutno nema promjena u vojnom položaju Rusije i Ukrajine", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, dodavši: "Ministar Hegseth radi u potpunoj suglasnosti s predsjednikom Trumpom." Pentagon i ukrajinski dužnosnici nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Trumpova nejasna poruka

Zahtjevom za odobrenje Pentagon je praktički poništio odluku bivšeg predsjednika Joea Bidena, koji je u posljednjoj godini mandata dopustio Ukrajini udare unutar Rusije sustavima ATACMS. Zanimljivo je da je Trump u četvrtak na društvenim mrežama objavio kako Ukrajina ne može poraziti Rusiju ako ne može "igrati napadački".

"Vrlo je teško, ako ne i nemoguće, dobiti rat bez napada" na zemlju koja je izvršila invaziju, napisao je. "Nema šanse za pobjedu!". Ipak, američki dužnosnici kažu da ova izjava ne signalizira promjenu politike koja bi ukinula mehanizam odobrenja. S druge strane, visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je da bi se Trump mogao predomisliti i olakšati proširene ofenzivne operacije protiv Rusije. Podsjetimo, kao izabrani predsjednik, Trump je Bidenovu odluku da dopusti napade unutar Rusije nazvao "glupom", tvrdeći da to "samo eskalira rat".

Utjecaj dalekometnog oružja

Američki ATACMS i drugo dalekometno oružje, poput britanskih krstarećih projektila Storm Shadow, nisu sami po sebi promijenili tijek rata, ali su Ukrajini omogućili da prijeti ruskim zapovjednim centrima i zračnim lukama daleko od prve crte bojišnice. Proces odobravanja u Pentagonu odnosi se i na korištenje projektila Storm Shadow, jer se oni oslanjaju na američke podatke za ciljanje.

Administracija je prošlog tjedna odobrila prodaju 3.350 zrakoplovnih projektila ERAM (Extended Range Attack Munition), koji bi u Ukrajinu trebali stići za otprilike šest tjedana. Paket naoružanja vrijedan 850 milijuna dolara uglavnom financiraju europske zemlje.

Ipak, nekoliko američkih dužnosnika potvrdilo je da će i za korištenje ERAM-a, čiji je domet između 240 i 450 kilometara, Ukrajina morati tražiti odobrenje Pentagona.

U međuvremenu, Ukrajina je razvila i vlastito dalekometno oružje, posebice dronove za napade na ruske rafinerije nafte. Predsjednik Zelenski nedavno je najavio da njegova zemlja razvija novi krstareći projektil Flamingo, koji bi mogao ući u proizvodnju do kraja ove ili početkom sljedeće godine.

"Dronovi su izvrsni za određene stvari, ali imaju i vlastite ranjivosti", rekao je James Townsend, bivši visoki dužnosnik Pentagona, komentirajući ograničenja. "Ne želite ograničiti ukrajinsku sposobnost da vrši pritisak na Ruse."

Još ništa od nastavka pregovora

Vijest vezana uz američke projektile dugog dometa je uslijedila u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump postaje sve više frustriran  zbog trogodišnjeg rata i nemogućnosti da osigura mirovni dogovor između Rusije i Ukrajine.

Nakon što njegov samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te potom susret s europskim čelnicima i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nisu polučili vidljiv napredak, Trump je u petak rekao da razmatra uvođenje ekonomskih sankcija Rusiji ili odustajanje od mirovnog procesa.

"Donijet ću odluku što ćemo učiniti i to će biti jako važna odluka, hoćemo li ili ne uvesti sveobuhvatne sankcije ili enormne carine, ili jedno i drugo, a možda ne učinimo ništa i kažemo: to je vaša borba", rekao je Trump.

Trump je gajio nadu da će dogovoriti bilateralni susret Putina i Zelenskog, ali to se također pokazalo kao jako teško.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u petak za NBC da nema dogovorene agende kao preduvjeta da bi se sjelo za stol sa Zelenskim "Putin je spreman sastati se sa Zelenskim kada se dogovori agenda za samit. A ona još uvijek nije spremna", rekao je Lavrov i dodao da se za sada takav susret ne planira. 

Putin je u više navrata upozorio da ukrajinska vojska ne može koristiti visokoprecizno oružje dugog dometa bez direktnog sudjelovanja časnika NATO-a. Time bi se, kako je naglasio, Zapad direktno uključio u rat protiv Rusije.