Tekst: J.D.
Foto: AFP

ČELNI ljudi njemačkog financijskog svijeta uopće ne skrivaju uvjerenje da Grčka neće biti u stanju platiti svoje dugove, unatoč izdašnoj financijskoj potpori EU, u kojoj glavni dio novca daje Njemačka. Prvo je čelni čovjek Deutsche Banka, Josef Ackermann, rekao da ne vjeruje kako će Grci uspjeti otplatiti svoje dugove, a onda ga je podržao i glavni ekonomist Dekabanka, druge najveće njemačke banke.

"Usuđujem se sumnjati da će Grčka moći s vremenom moći vratiti kredite", rekao je Ackermann početkom vikenda u televizijskom intervjuu. Napomenuo je da bi Grčka morala poduzeti nevjerojatne mjere kako bi bila u stanju ispuniti svoje financijske obaveze, ali je dodao i da tu zemlju treba stabilizirati, zbog rizika koji predstavlja ostatku Europe.

Savezna vlada odmah je stavila distancu između sebe i glavne banke u državi, i rekla kako nema nikakve sumnje u sposobnost Grčke da plati svoje dugove. Ackermannove izjave su "iznenađujuće, neobične i bezobrazne", rekao je njemački ministar gospodarstva Rainer Brüderle za Frankfurter Allgemeinen Sonntagszeitung. Ackermanna procjena jednostavno nije utemeljena i nema veze sa činjenicama, dodao je.

Vlada je još ranije preko glasnogovornika poručila kako njen posao nije odgovarati na mišljenja gospodina Ackermanna, čime je već zauzeta ozbiljna službena distanca. Pitanje je kako će reagirati na izjave Ulricha Katera, glavnog ekonomista Dekabanka. Kater je u razgovoru za Handelsblatt podržao Ackermanna i rekao da postoji jako mala šansa da Grčka otplati svoje dugove, budući da bi joj za tako nešto trebao primarni suficit od pet posto BDP-a, što je praktički nemoguće zamisliti.

Na Ackermannovu stranu su, razumljivo, stali i svi članovi socijalističko-zelene oporbe, koji tvrde da bi vlada trebala slušati stručnjake. Pitanje grčke krize iznimno je neugodno za njemačku vlast, jer javnost uvelike ne podržava ideju o tome da Njemačka bude odgovorna za financijsko spašavanje drugih zemalja. Realno, njemački angažman oko grčkog pitanja neće biti skuplji od jedan posto BDP-a, ali i to je nezgodna svota novaca u zemlji opterećenoj recesijom.