Grčka traži prvih 20 milijardi eura pomoći već danas
Tekst: J. Dragišić
Foto: AFP
GRČKA danas od Europske unije i MMF-a traži prvu isplatu paketa financijske pomoći, vrijednu 20 milijardi eura, rekao je izvor iz grčkog ministarstva financija. Ministarstvo bi danas trebalo poslati pismo Europskoj komisiji, Europskoj centralnoj banci i MMF-u te zatražiti 14,5 milijardi eura od EU-a, a 5,5 milijardi od MMF-a.
Grčkoj vrijeme polako istječe. 19. svibnja na naplatu dospijeva 8,5 milijardi eura državnih obveznica, a cijela se Europska unija pretrgla kako bi osigurala ispunjenje tog roka. Posrtanje Grčke već pri prvom plaćanju dugova značilo bi ne samo bankrot, nego i vjerojatni kolaps te države, a kaos bi se lako mogao proširiti na ostatak mediteranskog kluba u EU.
Pesimistična procjena
Istodobno, procjena MMF-a o grčkom gospodarstvu u nadolazećem razdoblju sve je samo ne optimistična. Fond očekuje nekoliko godina visoke stope nezaposlenosti, sporog gospodarskog rasta i političkog prepucavanja koje bi cijeli program spašavanja zapravo moglo dovesti do propasti.
EU i MMF su Grčkoj odobrili 110 milijardi eura pomoći. To su uvjetovali vrlo oštrim rezanjem javne potrošnje jedne od najmanje efikasnih ekonomija bloka od 27 zemalja. Grčki sindikati nisu se složili s predloženim mjerama štednje, pa su u stotinama tisuća izašli na ulice. Vlada je zasad nepokolebana prosvjedima.
Iako je MMF javno pohvalio Grčku zbog provedenih mjera, u vrlo detaljnoj ocjeni osoblja, koja je rutinska nakon odobravanja kredita, navodi se ne samo da će zemlji godinama prijetiti osjetan pad standarda, nego i da bi na kraju cijele priče ponovno mogla biti suočena s insolventnošću.
Efekt prelijevanja
Postoje i globalne posljedice krize, koje su se već pokazale u padu vrijednosti eura, ali i u mogućnosti bacanja cjelokupnog svjetskog gospodarskog oporavka unatrag. Postoji veliki rizik, navodi MMF, da bi čak i malene varijacije u pretpostavkama o rastu, inflaciji, kamatnim stopama, restrukturiranju i drugim varijablama mogle dovesti do daljnjeg rasta grčkog duga unatoč svim naporima da se to spriječi. Plan je bez obzira na to opravdan, ako ni zbog čega drugog, onda zbog "sustavnih briga" oko toga što bi bankrot Grčke mogao učiniti Europi.
Kolika je zabrinutost oko tog "efekta prelijevanja", pokazalo se prošli vikend, kad su ministri financija Europske unije brže-bolje odobrili poseban fond za spašavanje europskih gospodarstava pogođenih krizom, vrijedan 750 milijardi eura. Tržište je jučer dobro reagiralo na najavu, danas baš i ne toliko, ali svakodnevno kretanje na tržištu dionica ionako nije primarni indikator razvoja krize. Ipak, istaknulo je ključni problem – nepovjerenje u to da financijska obećanja mogu biti popraćena strukturnim promjenama.
Potrebna politička volja
One bi, navodi MMF, zahtijevale političke poteze, ne samo financijske, a navedeno je i kakve će probleme Grčka imati u srednjem razdoblju. Zemlja zapravo mora proći kroz proces "unutarnje devalvacije", odnosno pada plaća i standarda življenja. Nezaposlenost će sa sadašnjih deset narasti na 15 posto do 2011. godine, a tamo će ostati godinama, predviđa glavni svjetski posuđivač.
Još jedan veliki rizik su banke u Europi i njihova izloženost grčkom dugu. Na to se upozoravalo čim je grčka kriza počela zemlju voditi prema dolje, ali sad su glasine dobile i brojke. Deutsche Bank predviđa da će banke, u slučaju grčkog izbjegavanja plaćanja dijela obveza, izgubiti između 50 i 75 milijardi eura. Njemačke banke izložene su grčkom dugu s oko 45 milijardi eura, a veću izloženost od njih imaju samo francuske banke.
Kaskadna reakcija u kojoj bi banke morale podnositi teške gubitke zbog grčkog duga, da se uopće ne priča o dugu drugih izloženih zemalja, ponajprije Portugala i Španjolske, dolila bi ulje na vatru u cijeloj krizi, kako u matičnim zemljama, tako i u zemljama gdje posluju banke kćeri. To bi sve ponovno moglo dodatno usporiti gospodarski rast u Europi, koji je neophodan i za prevladavanje krize, ali i za ispunjavanje financijskih obećanja.
