ALEKSEJ Moskalev i njegova kći Maša, koji su pobjegli iz Rusije nakon što je on zatvoren zbog njenog antiratnog crteža, suočeni su s novom neizvjesnošću. Njemačka, zemlja u kojoj su se nadali pronaći sigurno utočište, odbila im je zahtjev za humanitarnu vizu, obustavivši program za ruske disidente. Njihova sudbina, kao i sudbina stotina drugih protivnika Putinovog režima, sada je upitna, piše Euronews.

Priča je započela crtežom tadašnje učenice šestog razreda, Maše Moskaljove. Prikazivala je jarko sunce, ukrajinsku zastavu i žensku ruku koja štiti od ruskih projektila, uz slogan "Ne Putinu, ne ratu". Taj crtež postao je viralan, ali je obitelji donio teške posljedice. Samohrani otac Aleksej proveo je gotovo dvije godine u zatvoru zbog "diskreditiranja ruske vojske". Nakon njegova puštanja, uspjeli su pobjeći u Armeniju, noseći sa sobom samo taj crtež.

Privremeno utočište u Armeniji

U Armeniji su, kaže Aleksej, naišli na gostoljubivost. "Dobrodušni ljudi, prekrasan grad", rekao je za Euronews, dodajući kako ih stanovnici Erevana ponekad prepoznaju i pružaju im podršku. Ipak, osjećaj sigurnosti je krhak. "U Armeniji postoji ruska vojna baza", objasnio je Aleksej: "Bilo je pokušaja otmice nepoželjnih ljudi, ruskih oporbenjaka... A onda slijedi kazneni progon i zatvor".

Njegovi strahovi nisu neutemeljeni. Slučaj Dmitrija Setrakova, ruskog državljanina kojeg su ruske snage otele u Armeniji, samo je jedan od nekoliko sličnih incidenata od početka invazije na Ukrajinu. Armenski premijer Nikol Pašinjan takve je akcije nazvao "otmicama", ali prijetnja ekstradicije i dalje postoji za ruske disidente u tranzitnim zemljama.

Njemačka zatvorila vrata

U nadi za novim početkom, obitelj Moskalev podnijela je zahtjev za humanitarnu vizu u Njemačkoj. Za razliku od azila, takva viza omogućila bi im da odmah počnu raditi i integriraju se u društvo. Međutim, uslijedio je šok. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova obustavilo je ovaj program.

Glasnogovornik ministarstva potvrdio je za Euronews da je cilj sadašnje vlade "što je više moguće okončati dobrovoljne savezne programe prihvata". Pojasnio je da su "prihvati prema Zakona o boravku, koji dopušta ulazak iz političkih razloga, uglavnom obustavljeni". Iako iznimke za hitne slučajeve postoje, odluka ovisi isključivo o ministarstvu.

Aleksej je bio šokiran: "Obratili smo se zemlji koja se povezuje s demokracijom, slobodom govora. Obratili smo se ne toliko za pomoć koliko za zaštitu od tiranije koja se događa u mojoj zemlji, od diktatorskog režima, od represije koja progoni mene i moju kćer".

Kritike aktivista za ljudska prava

Odluka njemačkih vlasti izazvala je kritike. Marco Fieber iz organizacije Libereco nazvao je obrazloženje ministarstva apsurdnim, ističući da su se vize i ranije odobravale na temelju pojedinačnih slučajeva. Njemačka inicijativa za ljudska prava inTransit upozorava da se ovim potezom Rusima zatvara svaka mogućnost dobivanja zaštite, budući da je proces traženja azila dugotrajan i kompliciran.

Prema podacima inTransita, oko 300 zahtjeva trenutno je na čekanju. Koordinator inicijative tvrdi da su kriteriji za dobivanje vize već bili iznimno strogi, "poput prolaska kroz iglene uši", te da je od lipnja 2022. primljeno tek oko 2600 osoba, uključujući članove obitelji.

"Nećemo vam dati mira do kraja života"

Za obitelj Moskaljov povratak u Rusiju nije opcija. Aleksej se prisjetio riječi službenika obavještajne službe tijekom posljednjeg ispitivanja: "Bit ćete pod paskom do kraja života. Često ćemo vas posjećivati. Nećemo vam nikad dati mira". Prijetnje su se brzo obistinile. Dan nakon izlaska iz zatvora, policija je pokušala provaliti u njihov dom, nakon čega su im aktivisti savjetovali da odmah napuste zemlju.

Dok se čeka rasplet situacije s Njemačkom, Francuska se spominje kao moguća alternativa. Međutim, Pariz također pooštrava migracijsku politiku zbog straha od ruske špijunaže. Iako prima disidente, proces je neizvjestan. Pozitivan primjer je Natalija Taranušenko, učiteljica koja je dobila vizu u Francuskoj nakon što je osuđena u Rusiji jer je učenicima govorila istinu o masakru u Buči.

Ipak, aktivisti upozoravaju na općenito negativnu percepciju imigracije u EU. Dmitrij Zahvatov iz organizacije Action4life smatra da je jedino dugoročno rješenje obnova demokracije. "Konfrontacija je jedini način da ovaj režim preživi. Jednostavno ne zna kako preživjeti na bilo koji drugi način", zaključio je Zahvatov, govoreći o politici Kremlja.