Milijuni osobnih podataka završili u bazama nizozemskih tajnih službi
NIZOZEMSKE obavještajne i sigurnosne službe AIVD i MIVD ne pridržavaju se uvijek zakonskih propisa prilikom obrade golemih baza podataka s osjetljivim osobnim informacijama, upozorilo je nadzorno tijelo CTIVD u srpanjskom izvješću.
Sve više odjela unutar tih službi koristi se opsežnim zbirkama podataka, no ne postoji središnji nadzor koji bi osigurao usklađenost sa zakonom. Nadzorno tijelo također je utvrdilo da je nekim zaposlenicima odobren pristup osjetljivim podacima iako za to nisu imali potrebna ovlaštenja.
Milijuni osobnih podataka u bazama
Takozvani skupni podaci mogu sadržavati milijune unosa o pojedincima, poput imena, telefonskih brojeva i podataka o lokaciji. Mogu potjecati od drugih javnih tijela, biti kupljeni od privatnih tvrtki ili pribavljeni ilegalno od hakera te zatim prodani ili podijeljeni na internetu.
Obavještajne službe smiju koristiti ovakve informacije za istrage prijetnji poput terorizma i špijunaže, ali pod strogim pravilima. Podaci se ne smiju čuvati neograničeno, pristup mora biti ograničen na uski krug ovlaštenih osoba, a sve nerelevantne informacije moraju se izbrisati.
Hugo Hillenaar, predsjednik Komisije za nadzor obavještajnih i sigurnosnih službi (CTIVD), ističe važnost poštivanja pravila. "Obrada podataka iz masovnih zbirki predstavlja zadiranje u privatnost pojedinaca koji se u njima nalaze. U međuvremenu, većina ljudi u tim bazama podataka nema apsolutno nikakve veze sa špijunažom ili terorizmom."
Vlada: Podaci su ključni za rad službi
Ministarstvo obrane priznaje da korištenje skupnih podataka ima značajan utjecaj na privatnost, ali tvrdi da je "ključno" za rad obavještajnih službi. Resorni ministri, ministrica obrane Dilan Yeşilgöz i ministar unutarnjih poslova Pieter Heerma, poručuju da u velikoj mjeri slijede preporuke CTIVD-a te da su neka poboljšanja već u tijeku.
S druge strane, udruga za digitalna prava Bits of Freedom navodi da sigurnosne službe imaju povijest prekomjernog prikupljanja podataka o građanima te da su prije nekoliko godina bile prisiljene izbrisati ih. Iz udruge tvrde da "očito iz toga nisu ništa naučile".
Organizacija za zaštitu privatnosti izražava bojazan da obavještajne službe koriste podatke građana za obuku vlastitih sustava umjetne inteligencije. "Čini se da čak kupuju i podatke koji potječu iz curenja informacija", navode iz Bits of Freedom.
Proširenje ovlasti
Evelyn Austin, direktorica udruge Bits of Freedom, tvrdi da obavještajne i sigurnosne službe neprestano teže proširenju svojih ovlasti, "a istovremeno iznova pokazuju da se ne znaju nositi ni s moći koju već imaju.
Ne uspijevaju dovesti svoje upravljanje podacima u red i ne dopuštaju da ih zakon ograničava". Austin to smatra "posebno zabrinjavajućim" jer su takve službe osmišljene da djeluju u tajnosti. "Nadzor nad tim službama nipošto se ne smije oslabiti."