Foto: Hina

PARIŠKI teroristički napadi će vjerojatno galvanizirati snažniji vojni odgovor usmjeren na Islamsku državu nakon što američka zračna kampanja koja je trajala duže od godine dana nije uspjela oslabiti džihadiste čije djelovanje predstavljaju rastuću globalnu prijetnju, piše Reuters.

Sjedinjene Države, koje već dugo trpe optužbe zbog neučinkovitog djelovanja protiv IS-a, sada su pod političkim pritiskom da učine više i očekuje se da će nanovo razmotriti na koji način mogu pojačati svoju kampanju, uključujući jaču prisutnost u zraku.

Američki dužnosnici kažu da će Washington posebno tražiti da njegovi europski i arapski saveznici pojačaju sudjelovanje u ratovima u Iraku i Siriji.

Nejasno je hoće li Pariz i Washington imati volje za radikalno širenje sadašnjeg opsega vojnog djelovanja u kriznim područjima, zbog duboke averzije prema slanju kopnenih snaga, ali je predsjednik Obama u posljednjim mjesecima donekle izmijenio taktiku i dopustio razmještanje manjeg broja vojnih instruktora i savjetnika u Siriji. Američki zastupnici i protuteroristički stručnjaci danas ne dvoje da pariški napadi jačaju argumente za dodatnu vojnu silu.

Feinstein: borba se brzo širi izvan Iraka i Sirije

Dok je podrška republikanca snaženju vojnih akcija neupitna, ona sada stiže i iz demokratskog tabora, pa je senatorica Dianne Feinstein, glavna demokratkinja u Senatskom vijeću za obavještajnu zajednicu, rekla da je jasno da strategija Obame koja podrazumijeva ograničene zračne udare i podršku kopnenim snagama (umjerenim pobunjenicima) "nedovoljna da zaštiti našu zemlju i naše saveznike".

"Borba se brzo širi izvan Iraka i Sirije i zato mi bitku moramo odvesti k njima," rekla je Feinstein.

Bruce Riedel, bivši stručnjak CIA-e koji je služio kao savjetnik Obame, kaže da je niz nedavnih napada "jednom zauvijek zaključio raspravu" o tome hoće li Islamska država ostati fokusirana na ratove u Iraku i Siriji.

"Ovo mijenja igru u tom smislu: bilo je onih koji su raspravljali hoće li IS ostati fokusiran lokalno ili krenuti globalno. Ja mislim da je ta rasprava sada završena," rekao je Riedel koji danas radi u instituciji Brookings.

U političkom pritisku za jačanje vojnih akcija protiv IS-a sudjeluju i republikanski kandidati u kampanji za američku predsjedničku utrku. Bivši guverner Floride, Jeb Bush, izjavio je nakon pariških napada da su islamistički teroristi angažirani u "organizirani napor da unište zapadnu civilizaciju" i da će SAD morati stati na čelo borbe protiv IS-a. "Ovo je rat našeg vremena," rekao je Bush za konzervativni radio u petak navečer.

Očekuje se da će Francuska uzvratiti udarac

Francuska, koja je napade u Parizu prihvatila kao "čin rata", može brzo osnažiti svoje sudjelovanje u zračnim napadima na ciljeve Islamske države, ocjenjuje Reuters. Nacija je i prije napada najavila slanje svog jedinog nosača zrakoplova, Charles de Gaulle, na Bliski istok gdje bi trebao stići 18. studenog.

"Pitanje je dana prije nego što francuski nosač krene u Perzijski zaljev da bi sudjelovao u udarima," rekao je bivši dužnosnik FBI-ja Martin Reardon. "Ja mislim da će Francuska napraviti i više."

Obama se prošlog mjeseca odlučio na slanje američkih specijalaca u Siriju gdje oni koordiniraju pobunjeničke kopnene snage, iako je to prije izričito odbijao. SAD je razmjestio i dodatne zrakoplove u  bazi Incirlik, Turska.

Američki dužnosnici kažu da su u tijeku razgovori sa saveznicima, uključujući arapske nacije, da se pojačaju zračne kampanje. Razgovara se i o dodatnom razmještanju savezničkih specijalaca u Siriji i Iraku.

Pritisak na lidere IS-a

Riedel i drugi bivši dužnosnici SAD-a kažu da je brz način da se osnaži fronta protiv IS-a nastavak pritiska na njeno vodstvo. Na isti dan kada su izvršeni teroristički napadi u Parizu, koalicija pod vodstvom Amerikanaca je ubila jednog od vođa IS-a u Libiji, dan prije je javljeno o smrti "Jihadi Johna", koja ima operativni, ali i simbolički značaj. Dužnosnici kažu da takvi udari šire "bojišnicu".

"Mi gledamo kako ići za ISIL-om gdje god ih možemo udariti," rekao je jedan o vojnih izvora za Reuters.

Ipak, SAD se za sad suzdržava od direktnog bombardiranja potvrđenih stožera IS-a u samoproglašenom glavnom gradu kalifata, Raki. Osobe upoznate sa strategijom kažu da je za suzdržanost dijelom odgovorna bojazan od velikog broja civilnih žrtava.

Drugo pitanje na koje se čeka odgovor nakon pariških napada su potezi Ujedinjenog Kraljevstva, odnosno hoće li ono proširiti svoje djelovanje na Bliskom istoku. London nije uključen u zračne kampanje u Siriji, a iako je premijer David Cameron izjavio da je spreman na takav korak, on nema dovoljnu podršku zastupnika.  

"Pravo je pitanje, hoće li ovo (napadi u Parizu) izmijeniti britanski parlament," rekao je američki dužnosnik za Reuters.