AMBICIJE Elona Muska za budućnost SpaceX-a i čovječanstva temelje se na ideji začetoj 1960-ih, kada su astronomi počeli primati tajanstvene, nepoznate radijske izvore iz svemira.

Sovjetski astronom Nikolaj Kardašev bio je pionir u potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom, a zaintrigiran idejom da bi se signali potencijalnih civilizacija mogli detektirati sa Zemlje, predložio je ljestvicu za njihovu klasifikaciju na temelju energije koju bi mogle proizvesti. Njegov koncept danas je poznat kao Kardaševljeva ljestvica, piše CNN.

Musk se često pozivao na tu ljestvicu, posljednji put u videu podijeljenom na X-u uoči spektakularne inicijalne javne ponude SpaceX-a u lipnju, kao i u izjavi na stranicama tvrtke.

Ona sažima zahtjev podnesen ove godine američkoj Saveznoj komisiji za komunikacije kojim SpaceX traži dozvolu za slanje do milijun novih satelita u orbitu radi stvaranja podatkovnih centara u svemiru. Musk je rekao da bi ta nova konstelacija predstavljala "prvi korak prema postizanju civilizacije drugog stupnja po Kardaševu".

Tri stupnja razvoja civilizacije

Kardaševljeva ljestvica ima tri razine. Civilizacija Tipa I može koristiti svu energiju jednog planeta, bilo onu koju sam planet proizvodi ili onu koju prima od svoje zvijezde. Civilizacija Tipa II može koristiti cjelokupnu energetsku snagu zvijezde i slati informacije preko galaktičkih udaljenosti. Civilizacija Tipa III može iskoristiti snagu cijele galaksije i komunicirati s drugim galaksijama.

Iako ljestvica ima svoje kritičare, potaknula je raspravu i doživjela brojne revizije, a stručnjaci je smatraju korisnim, iako neslužbenim, alatom za procjenu.

"U načelu, Kardaševljeva ljestvica gotovo je jedini znanstveni okvir kojim možemo objektivno procijeniti tehnološku razinu neke civilizacije, osobito njezinu sposobnost iskorištavanja i upotrebe energije", rekao je Zaza Osmanov, suradnik Instituta SETI i izvanredni dekan Fakulteta fizike na Slobodnom sveučilištu u Tbilisiju.

"Preciznije, omogućuje nam procjenu i usporedbu razmjera energetskih resursa koje civilizacija može kontrolirati."

Gdje je Zemlja na ljestvici?

Kardašev je u svom radu iz 1964. opisao Tip I kao "tehnološku razinu blisku onoj koja je trenutno postignuta na Zemlji".

Američki astronom Carl Sagan 1970-ih je predložio reviziju ljestvice dodavanjem decimalnih mjesta te je procijenio da se čovječanstvo nalazi na otprilike Tipu 0.7. Važno je napomenuti da je Saganova verzija logaritamska, što znači da je jaz između 0.7 i 1 znatno veći nego što se čini.

Najnovija procjena, iz studije objavljene 2023. godine, smješta čovječanstvo na Tip 0.7276, uz predviđanje da bismo do 2060. mogli dosegnuti 0.7449.

"Prema sadašnjim energetskim i tehnološkim trendovima, postizanje statusa civilizacije Tipa I vjerojatno bi trajalo tisućljećima, osim ako veliki iskoraci poput masovnog širenja obnovljivih izvora ili nuklearne fuzije značajno ne promijene tu putanju", rekao je Antong Zhang, glavni autor studije i gostujući istraživač na Harvardu.

Put prema višoj razini

S obzirom na to da čovječanstvo još nije doseglo ni Tip I, je li realno težiti Tipu II? Musk smatra da bi "svaka civilizacija koja drži do sebe trebala barem dosegnuti Tip II po Kardaševu". Prema Zhangu, to ne znači nužno da Zemlja mora u potpunosti postići Tip I, već da napravi "prvi pokušaj korištenja solarne energije prikupljene u svemiru".

No, Jason Wright, profesor astronomije na Sveučilištu Penn State, upozorava da bi iskorištavanje cjelokupne snage Sunca zahtijevalo materijale čija masa premašuje masu svih asteroida u asteroidnom pojasu. "To nije ni realan ni poželjan cilj za čovječanstvo", rekao je Wright. Kritičari ljestvice idu i dalje.

"Zapravo nitko ne želi iskoristiti svu energiju planeta, jer biste ga u tom procesu potpuno uništili", rekao je Philip Metzger, planetarni fizičar sa Sveučilišta Central Florida.

"Već desetljećima tvrdim da industriju trebamo preseliti s planeta." Poput Muska, Metzger vjeruje da bi se budućnost proizvodnje trebala odvijati u svemiru, čime bi se u suštini preskočio Tip I i izravno ciljao Tip II.

Potraga za naprednim civilizacijama

Ako civilizacije Tipa II postoje u našoj galaksiji, možda postoje načini da ih se uoči. Jedan je potraga za hipotetskim superstrukturama nazvanim Dysonove sfere - golemim ljuskama solarnih panela koje bi u potpunosti okruživale zvijezdu.

Takva bi struktura ispuštala otpadnu toplinu u obliku infracrvenog zračenja. Studija objavljena 2024. proučila je pet milijuna zvijezda u Mliječnoj stazi i pronašla sedam kandidata koji bi mogli biti domaćini Dysonovih sfera.

"To je pokazalo da su Dysonove sfere, ako postoje, iznimno rijetke", rekao je Wright.

Kandidati su ipak "vrlo zanimljivi" i sada se dalje promatraju teleskopom James Webb. Većina znanstvenika oprezna je kad je riječ o postojanju izvanzemaljskog života. "Postojanje civilizacija Tipa II ili Tipa III svakako je načelno vjerojatno", rekao je Tomo Goto, izvanredni profesor astronomije na Tajvanu.

"Međutim, nedostatak dokaza iz promatranja upućuje na to da su one ili iznimno rijetke, kratkovječne, ili se suštinski razlikuju od onoga što Kardaševljev okvir pretpostavlja."

Zaza Osmanov, pak, smatra da je civilizacija Tipa II "potpuno vjerojatna" te da bi je čak moglo biti lakše otkriti nego civilizaciju na našoj razini, jer su druge zvijezde u prosjeku mnogo starije od Sunca, pa su civilizacije oko njih imale više vremena za napredak.

Sam Kardašev, koji je preminuo 2019., vjerovao je da su "koncepti morala i dobrote univerzalni, poput Pitagorina poučka" te da civilizacije ne opstaju ako ih se ne pridržavaju. Njegova ljestvica i danas je koristan misaoni eksperiment, iako stručnjaci upozoravaju da naprednije civilizacije možda ne teže samo potrošnji energije, već daju prednost učinkovitosti ili obradi informacija.