POSTOJI snažna vjerojatnost da svi europski građani koji gledaju stotine televizijskih i streaming kanala za desetak eura mjesečno zapravo nezakonito koriste IPTV tehnologiju, upozorio je Europol u studenom prošle godine tijekom velike akcije protiv nezakonitog streaminga u 10 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska.

Ova zajednička akcija europskih policijskih službi bila je ponajprije usmjerena na pružatelje usluga nezakonitog IPTV-a, pa je tako u Hrvatskoj 11 osoba uhićeno zbog kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva, a danas je USKOK proveo još jednu takvu operaciju, no europska zakonodavstva posljednjih mjeseci sve se više kreću prema kriminalizaciji korištenja.

Preuzimanje sadržaja bez plaćanja autorskih prava 

IPTV je kratica za Internet Protocol Television i znači da se televizijski kanali i programi distribuiraju putem interneta, umjesto preko tradicionalnih zemaljskih mreža, satelita ili kabela. Tehnologija je sama po sebi savršeno legalna, a nezakonito je neovlašteno emitiranje ili redistribucija.

Anonimni online trgovci često nude stotine i tisuće kanala i streaming usluga za malu mjesečnu naknadu. To znači da kradu pristup sportskim prijenosima, emisijama, filmovima i serijama bez plaćanja autorskih prava. Procjenjuje se da oko 15 posto kućanstava u Europskoj uniji plaća nezakoniti IPTV.

Radi se o šteti nositeljima autorskih prava koja se mjeri milijardama eura godišnje. Ilegalna usluga streaminga koja je prekinuta spomenutom akcijom Europola imala je 22 milijuna korisnika širom svijeta, što znači da je mjesečno mogla imati i više od 200 milijuna eura prihoda. Taj iznos trebao je biti prihod pružatelja zakonitih usluga IPTV-a i vlasnika autorskih prava.

Italija i Grčka već kažnjavaju krajnje korisnike

Kad je riječ o sportskim prijenosima, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) procjenjuje da je samo prošle godine, za vrijeme Olimpijskih igara u Parizu i Europskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj, čak 12 posto europskih građana pratilo prijenose preko nezakonitih platformi.

Prema podacima EUIPO-a iz 2023. godine, 16 posto hrvatskih građana svjesno je pristupilo ilegalnom streamingu u posljednjih 12 mjeseci. Na razini cijele Europske unije postotak korisnika takvog sadržaja je 14 posto.

Zbog svega navedenog nekoliko europskih zemalja već je počelo kažnjavati i krajnje korisnike, a ne više samo pružatelje usluge ilegalnog streaminga. Italija i Grčka eksplicitno su uvele prekršajne kazne i počele naplaćivati globe. Za pristup piratskom sadržaju Grčka naplaćuje globu od 750 eura po prekršaju, a za recidiviste se kazne udvostručuju.

Argumente za ovaj potez grčke pravosudne vlasti pronašle su u anketama koje ukazuju da je čak 20 posto grčke populacije barem jednom koristilo nezakoniti streaming. Italija je ove godine krenula istim putem i dosad je novčanim kaznama od 150 do 5000 eura kaznila najmanje 6000 identificiranih privatnih korisnika ilegalnog IPTV-a.

Korisnicima globa, pružateljima usluga zatvor

Sličnu pravnu regulaciju pripremaju Španjolska, Nizozemska i Belgija, a inicijativa je u listopadu pokrenuta i u nordijskim zemljama, gdje se obično prate ilegalni sportski prijenosi. Općenito je argument korisnika nezakonitih streaminga da legalne platforme neprestano podižu cijene i mijenjaju programske pakete na štetu korisnika.

U Švedskoj, Danskoj i Norveškoj oko 14 posto kućanstava koristi ilegalnu IPTV, dok je Finska na oko osam posto. Prema švedskom zakonskom prijedlogu, koji bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja 2026. godine, kazna za korisnike bit će novčana, dok osobama koje komercijalno distribuiraju ilegalni sadržaj prijeti do šest godina zatvora.

U većini europskih zemalja zasad je tanka zakonska osnova za kažnjavanje korisnika, odnosno gledatelja nezakonitog streaminga. Grčka i Italija to su riješile prilično pragmatično i prekršitelje uglavnom pronalaze u bazama podataka pružatelja ilegalnih usluga. Čim se pronađe ime, e-mail, podaci o plaćanju ili nešto drugo na temelju čega se može identificirati korisnike, pokreću se prijave.

Kako dokazati "znatnu imovinsku korist"?

Ako takve pravne regulative nema, policija i pravosuđe u mnogim zemljama oklijevaju s procesuiranjem korisnika. Naime, samo korištenje ilegalnih streaminga može se smatrati svojevrsnom sivom zonom. Korisnici bi trebali biti svjesni da krše autorska prava i da za desetak eura ne mogu dobiti legalni pristup sadržaju, jer je tržišna cijena takvih servisa bitno veća.

S druge strane, za razliku od pružatelja takvih usluga, kod korisnika izostaje komponenta pribavljanja "znatne imovinske koristi" i nanošenje "znatne štete" nositelju prava, kako stoji u hrvatskom Kaznenom zakonu. Procesuiranje otežava i činjenica da krajnji korisnik u pravilu konzumira ilegalni streaming bez preuzimanja i čuvanja podataka na vlastitim uređajima.

Povezanost s organiziranim kriminalom

A da pitanje nezakonitog streaminga nije nimalo bezazleno, govore i brojni medijski izvještaji da su prihodi od takvih usluga često povezani s organiziranim kriminalom i da se koriste za teška kaznena djela poput pranja novca, trgovine ljudima ili krijumčarenja oružja.

Interpol je također upozorio da piratske web stranice i mreže često šire zlonamjerne viruse koji mogu preuzeti osobne i bankovne podatke i biti iskorišteni u kibernetičkim napadima. Uostalom, u spomenutoj akciji Europola u deset europskih zemalja, među ostalim, zaplijenjena je gotovina sumnjivog podrijetla, droga i oružje.