NAKON što je najviše sudsko tijelo Ujedinjenih naroda, Međunarodni sud pravde (ICJ) donijelo oslobađajuću presudu za Srbiju po pitanju optužbi da je provodila genocid na teritoriju susjedne Bosne i Hercegovine, uslijedile su brojne reakcije, kako u Srbiji i BiH, tako i u Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić za sada ne želi komentirati presudu jer, kaže, još uvijek nije vidio presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ), no mišljenja je, kako je izjavio u ponedjeljak prilikom posjeta zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, da je "sasvim jasno da je genocid nedvojbeno počinjen".

Mesić objašnjava da "ako osam tisuća ljudi biva ubijeno", te ako se "izdvoje muškarci stariji od 16 ili 17 godina i streljaju u roku od nekoliko dana", da je "sasvim sigurno svima jasno da je riječ o genocidu".

"S malo vjerojatnosti možemo očekivati da bi Srbija mogla biti osuđena za genocid. No, činjenica je da su zločini počinjeni, da su počinjene štete, pa postoji mogućnost da se u izravnim sporazumima nekako pravda zadovolji." - kazao je također Mesić u ponedjeljak gostujući u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu", osvrnuvši se na to da se s malo vjerojatnosti može očekivati da će taj sud prihvatiti i hrvatsku tužbu protiv tadašnje SRJ.

Presuda ga, kako je također kazao, "nije iznenadila" iz razloga što niti jedna država do sada nije bila osuđena za genocid. No, s obzirom na količinu zločina i činjenicu da je JNA bila pod izravnom kontrolom vrha Srbije, živio je u "uvjerenju da bi u nekom obrazloženju moglo proći terećenje za genocid".

Hrvatska, koja je kao i BiH za ratne zločine tužila bivšu SRJ, će proučiti presudu, a na njezinu putu po spomenutoj tužbi prema Mesićevu mišljenju na raspolaganju ima više pristupa. Jedan od njih je i slučaj s Crnom Gorom, podsjeća Mesić, koja je platila odštetu za opljačkana goveda u Konavlima, čime je, prema predsjednikovom mišljenju, priznala štetu koju su njezini državljani kao vojnici bivše JNA nanijeli Hrvatskoj.

Mesić, naime, smatra kako bi se sličan pristup mogao dogovoriti i oko opreme iz zračne luke Ćilipi koja je tijekom rata odnesena u tivatsku zračnu luku, i to na način da se dubrovački aerodrom u određenom postotku pojavi u privatizaciji crnogorske zračne luke.

Podsjećamo, ICJ je donio oslobađajuću presudu za Srbiju po pitanju optužbe da je provodila genocid na teritoriju susjedne Bosne i Hercegovine, no Međunarodni je sud pravde ipak potvrdio kako masakr u Srebrenici zadovoljava sve uvjete da bi ga se proglasilo genocidom.

Zahtjev Bosne i Hercegovine upućen ICJ-u u kojem se traži da taj sud odluči je li Srbija stajala iza genocida provedenog u toj zemlji, prvi je slučaj suđenja jednoj državi za počinjenje genocida otkako je isti definiran kao pravna kategorija na UN-ovoj konvenciji 1948. godine, nekoliko godina nakon počinjenja nacističkog genocida and Židovima.

B.S.
Foto:D.P.