MISLAV Kolakušić, Ivan Vilibor Sinčić i Ladislav Ilčić nisu po drugi put ušli u Europski parlament. Sinčićeva i Kolakušićeva stranka Pravo i pravda dobila je tek tri posto glasova, dok je lista Ladislava Ilčića osvojila 1.22%.

Sinčić je dobio samo 2.29 posto glasova na svojoj listi, odnosno 509 glasova građana. Daleko ispred njega je bio Mislav Kolakušić koji je skupio 18.462 glasa. Ladislav Ilčić dobio je 6413 preferencijalnih glasova.

Kolakušić najavljuje kandidaturu za predsjednika

Kolakušić nakon objave rezultata nije krio razočaranje. U razgovoru za Novu TV građane je upitao jesu li normalni, a birače koji nisu izašli na izbore indirektno je nazvao idiotima. Najavio je da će se kandidirati za predsjednika Republike na predsjedničkim izborima krajem ove godine.

Pravni fakultet završio je 1997. godine te je radio na Trgovačkom, Općinskom, Županijskom i Upravnom sudu dok 2011. godine nije postao sudac Trgovačkog suda. Kasnije je javno kritizirao Zakon o predstečajnim nagodbama i Ovršni zakon te je bio kandidat za suca Ustavnog suda. U međuvremenu je osnovao udrugu za borbu protiv korupcije te je ušao u politiku.

2019. je bio najveće iznenađenje EU izbora, osvojio je gotovo 8% glasova. Tada je govorio da su europski izbori samo uvod i da mu je cilj pobijediti na predsjedničkim izborima. Kandidirao se na predsjedničkim izborima i osvojio svega 6 posto glasova.

U Europskom parlamentu s vremenom se Kolakušić profilirao u protivnika cjepiva i epidemioloških mjera te se povezao s Ivanom Viliborom Sinčićem iz Živog zida. 

Kolakušić se, kako ne bi izgubio mandat u Europskom parlamentu, odrekao saborskog mandata koji je osvojio na posljednjim parlamentarnim izborima. Na njegovo mjesto je došao Dražan Dizdar.

Sinčić želi biti župan

Ivan Vilibor Sinčić izjavio je u nedjelju da će se kandidirati za župana Karlovačke županije i da će ostati u stranci Pravo i pravda s Mislavom Kolakušićem.

Sinčić je svoj zvjezdani trenutak imao na predsjedničkim izborima 2014. godine, kada je osvojio 16.4 posto glasova. Sinčić je tada imao 24 godine.

Tada je osnovana stranka Živi zid, koja je uskoro postala parlamentarna. Stranka se borila protiv deložacija i Ovršnog zakona, ali su se Sinčić i njegovi kolege uskoro počeli baviti širenjem teorija zavjera, kontroverznih ekonomskih teorija i kampanja poput one protiv antidepresiva.

2017. je Sinčić pokušao postati gradonačelnik Karlovca, ali se s manje od 20% glasova nije uspio plasirati u drugi krug.

Živi zid se raspao nakon svađe o tome tko će zasjesti u europsku fotelju, a Sinčić se međunarodno "proslavio" izjavama o "plandemiji", pričom o zavjeri države i farmaceutske industrije te zagovaranjem ukidanja sankcija Rusiji.

Sinčić je završio preddiplomski studij na FER-u, a od studiranja je odustao nakon ulaska u sabor. Za vrijeme studiranja je radio za jednu projektantsku tvrtku. Od tada nije radio u privatnom sektoru.

Gdje će sada raditi violinist Ilčić? 

Violinist Ladislav Ilčić je prvi put u javnosti zapamćen sredinom 2000-ih kao lider udruge Glas roditelja za djecu (GROZD), koja se protivila uvođenju suvremenog seksualnog odgoja u škole te promovirala program koji zagovara apstinenciju, tvrdila da je masturbacija štetna te da je homoseksualnost nastrana.

Ilčić je prije ulaska u politiku bio član Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije te stalni član Varaždinskog komornog orkestra.

Bio je i među vodećim ljudima prve inačice stranke Hrast, kojoj je tada predsjednica bila Željka Markić, ali ta se verzija Hrasta raspala u svađi i fizičkim obračunima. Postao je predsjednik Hrasta i uveo stranku u koaliciju s Karamarkovim HDZ-om. 

Kroz godine se Ilčić u hrvatskoj javnosti istaknuo nizom kontroverznih izjava. Možda je od svih najpoznatija ona o masturbaciji iz 2011. godine kao "štetnom zlorabljenju homoseksualnosti". Tvrdio je i da nikad nije masturbirao, zbog čega je u javnosti dobio nadimak Nedrk. Iznosio je i bizarne stavove o ženama, a rekao je i da su migranti i muslimani "biološki superiorniji" od Europljana.

Ilčića je svojedobno tadašnji ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier imenovao savjetnikom za ljudska prava, a nakon negativne reakcije javnosti Ilčić je kratkotrajno postao savjetnik u Ministarstvu kulture. 2017. se kandidirao za gradonačelnika Varaždina, ali je osvojio 571 glas, odnosno 2.9% glasova.

Na prošlim izborima za Europski parlament Ilčić je dobio zanemariv broj preferencijalnih glasova, no u Europski parlament je ušao kao zamjena Ruži Tomašić.

Ilčić nije govorio o svojim planovima nakon loših rezultata na zadnjim izborima.

HRT-u smo poslali upit o Ilčićevom angažmanu u Simfonijskom orkestru. Odgovor ćemo objaviti kad ga dobijemo.

Ostali bez izdašnih primanja

Kolakušić, Sinčić i Ilčić bili su poznati kao veliki kritičari EU i njenog funkcioniranja, a izborom u Europski parlament su dobili priliku da se za svoje ideje bore iznutra. Za to su čak bili nagrađeni pozamašnim primanjima, osnovnom plaćom od oko 9 tisuća eura bruto (koja je rasla, pa je trenutno 10 tisuća eura bruto).

Imali su pravo na brojne dodatke: 350 eura dnevnice po danu provedenom u Europskom parlamentu, 4950 eura za troškove osobnog ureda, osobne i službene putne troškove, zdravstvene troškove, a na kraju mandata isplatu u iznosu od dvije mjesečne plaće koju su ostvarivali kao članovi Europskog parlamenta.

Mirovinu mogu zatražiti već sa 63 godine, a iznosi 3.5 posto zastupničke plaće za svaku punu godinu koju su proveli u Parlamentu i isplaćuje se iz budžeta Europske unije. Onima koji su u Parlamentu proveli minimalno dvije godine mirovina iznosi 1260 eura, i to ako se računaju stare plaće od 9 tisuća eura bruto.

Unatoč tome što su obećavali veliku borbu za promjene unutar EU i što su za to bili dobro plaćeni, podaci o aktivnosti hrvatskih eurozastupnika otkrivaju da su upravo Ilčić, Kolakušić i Sinčić bili među najneaktivnijim predstavnicima Hrvatske.