NATO nije mrtav savez, već je po prvi put od svog osnutka u situaciji u kojoj mora pokazati svoj razlog postojanja, kazao je danas u Dubrovniku hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, osporavajući kritike slavnog ruskog šahista s hrvatskom putovnicom Garija Kasparova.

"NATO nije mrtav, on je samo u izazovnom vremenu i u trenutku u kojem je nakon desetljeća od svog osnivanja, 1949. godine, po prvi put došao u iskušenje da djeluje i pokaže svoj razlog postojanja", poručio je Anušić, koji je na 19. Dubrovnik Forumu sudjelovao na panelu "Onkraj mirovne dividende: Suvremeno ratovanje, obrambena industrija i strateški odabiri Europe".

Pritom je izuzeo napade na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001., kada je aktiviran Članak 5. i kada su sve zemlje članice stale uz Washington.

Kasparov: NATO funkcionira kao reket

Anušić je odgovarao na tvrdnje uvodnog govornika Garija Kasparova, slavnog ruskog šahista i istaknutog kritičara Kremlja, koji je NATO nazvao "irelevantnim" jer je osnovan kako bi zaštitio Europu od ruskog napada, optužujući ga da je to propustio učiniti.

"A gdje su Europljani? Dopustili smo našim mišićima da atrofiraju... Desetljećima smo prosperirali, ali naša sigurnost bila je iluzija. Sada vidimo da savez dizajniran za kolektivnu sigurnost funkcionira kao reket", kazao je Kasparov, dodajući da je to prirodna posljedica toga što je Europa odgovornost za vlastitu sigurnost predala Washingtonu, te pozivajući prisutne čelnike na predanost europskoj obrani.

Međutim, hrvatski ministar obrane rekao je da u potpunosti odobrava zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa mora početi izdvajati veća sredstva kako bi se mogla braniti sama.

"Europa je shvatila poruku i dostiže sve one ciljeve, sposobnosti i operativne vještine koje mora imati da bi mogla obraniti svoj teritorij", rekao je Anušić.

NATO kao protuteža

Ipak, naglasio je da se koncept NATO-a ne smije napustiti, usprkos nekim zemljama koje ga dovode u pitanje, jer i dalje postoje države poput Rusije koje su spremne, protivno međunarodnom pravu, napadati neovisne zemlje i ubijati civile.

"NATO mora postojati kao jedna protuteža i sve što činimo moramo činiti u smjeru da NATO preživi i iz ovoga izađe jači, zreliji i na koncu spremniji", poručio je.

S Anušićem se složio litavski šef diplomacije Kestutis Budrys, koji je rekao da kada bi bila istina da je NATO mrtav, bilo bi potrebno ponovo prioritizirati sve što Europa sada čini kada je riječ o ulaganju u konvencionalno oružje i oslanjanju na američki nuklearni kišobran.

"Ako NATO ne funkcionira, Europa ostaje bez tog ključnog dijela. Ne treba dvojiti da će Rusija protiv nas od samog početka koristiti prijetnje nuklearnim oružjem", pojasnio je.

Za ideje o tome da se europska obrambena industrija razvija neovisno o NATO-u, odnosno da se osnuje nekakva zamjena za transatlantski savez, Budrys je rekao da si to Europa ne može priuštiti.

Kazao je i da se još uvijek ne može govoriti o jedinstvenoj europskoj obrambenoj industriji jer i dalje postoji "mnogo protekcionizma" u zemljama članicama Europske unije te da od predstavnika litavskih tvrtki doznaje da im je otežan proboj na tržišta velikih europskih zemalja.

Javni proračuni pod pritiskom

Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Marko Primorac rekao je da bi se sigurnost mogla financirati na nadnacionalnoj razini kada bi se smatrala javnim dobrom.

Posvetiti određeni postotak BDP-a financiranju obrane tako da se tek nabavljaju streljivo ili tehnologije iz različitih dijelova svijeta, bez međusobne komunikacije, nema smisla i nije učinkovito, smatra Primorac.

"Za Europsku uniju bismo općenito trebali više razmatrati zajedničko financiranje kada je riječ o obrani", rekao je, dodajući da će javni proračuni svakako biti pod velikim pritiskom te da bi Europa trebala istražiti kako mobilizirati privatna ulaganja.

Jordan Embree iz think-tanka Heritage Foundation izjavio je da je Trumpovo inzistiranje na povećanju europskog izdvajanja za obranu možda bilo neugodno, ali nužno kako bi se donijele ključne odluke.

"Retorički podsjetnici nisu bili dovoljni... za to da naši europski partneri preuzmu potpunu odgovornost za svoju konvencionalnu obranu", kazao je Embree, dodajući da to novo stanje nosi mnoge koristi i za europsku stranu.

Kazao je i da tvrdnje o tome da se SAD posve isključuje iz NATO-a idu "korak predaleko", spomenuvši "nedavne rasprave" o raspoređivanju nuklearnog oružja u istočnom dijelu saveza, u Poljsku i Finsku.

"Bez Ukrajine, smrt EU-a"

Panelisti su se složili da Europa može mnogo toga naučiti iz ukrajinskih iskustava ruske invazije i da bi trebala surađivati s njezinom vojskom.

"Oni (Ukrajinci) su uspjeli učiniti ono što Rusija nije očekivala, a Europa nije bila spremna. Danas sve vojske svijeta trebaju učiti od njih. Treba im dati apsolutnu podršku u svakom smislu", rekao je Anušić, naglasivši da ako se Europa pritom "kvalitetno udruži" može postati jedna od vodećih političkih organizacija na svijetu.

Primorac je rekao da je podrška EIB-a Ukrajini vidljiva od početka ruske invazije 2022. te da je osigurano "oko 4,5 milijardi eura u različitim instrumentima" za podršku toj zemlji.

Litavski ministar vanjskih poslova pak je rekao da će EU bez Ukrajine, koju je nazvao glavnim izvorom vojne snage u Europi, biti slab.

"Ako ne otvorimo pet preostalih klastera (u pristupnim pregovorima) za Ukrajinu ove jeseni, onda možemo početi odbrojavati dane do smrti EU-a", upozorio je Budrys, referirajući se na uvodni govor Kasparova.