MINISTAR unutarnjih poslova Tomislav Karamarko još jednom je rekao kako je policija sigurna kako je upravo Mladen Šlogar ubio Ivanu Hodak i to iz osvete, jer osim njegova priznanja i otisaka na pištolju imaju i svjedočenje osobe koja je Šlogaru prije 15 godina prodala pištolj po cijeni od tadašnjih 700 njemačkih maraka.

Odgovarajući na upit o tome što misli o teorijama po kojima Mladen Šlogar nije pravi ubojica Ivane Hodak nego samo žrtveno janje, u intervjuu za Jutarnji list, Karamarko je rekao: "Čuo sam razne teorije, ali ja sam čovjek od prakse. Pojedine su teorije doista maštovite, kao da nekom smeta što je ubojica beskućnik? Ima i primjedbi da smo cijelo vrijeme tvrdili da je riječ o mafijaškom ubojstvu, a sad mijenjamo ploču. Te bih analitičare i, naravno, čitavu javnost podsjetio da sam na dan preuzimanja dužnosti, u posebno osjetljivim okolnostima ubojstva Ivane Hodak, na stanovite apodiktičke tvrdnje postavio pitanje: A što ako se ne radi o mafijaškom ubojstvu? Naravno, nisam znao ono što danas znamo, nego sam pokušao relativizirati razne hipoteze kojih su bili prepuni mediji. Jasno je da svaki zločin, a pogotovo takva ubojstva, bude maštu i potiču teorije zavjere. Ali, policijski posao je nešto drugo. Policija se dokazuje u praksi. Dio javnosti kao da se teško navikava na uspješnu policiju. Valjda treba proći neko vrijeme. Meni to ne smeta".

Karamarko je ponovio kako je policija pištolj pronašla nakon što je Šlogar priveden na utvrđivanje identiteta te kako činjenica da je oružje pronađeno u sjeniku u kojem je spavao nije jedino što beskućnika povezuje s oružjem. "Postoje i drugi dokazi. Na pištolju su isključivo njegovi DNK tragovi. Imamo i svjedočenje osobe koja mu je prije 15 godina prodala tu Berettu po cijeni od 700 maraka", rekao je Karamarko.

"Nije bilo slučajno"

Komentirajući "uvjerljivost" te priče, Karamarko je rekao: "Policijski posao ne radi se da bi djelovao uvjerljivo, nego se njime provodi zakon. Tog trenutka policajci su provodili zakon. U javnosti je previše tih `zašto` - zašto mu je trebalo toliko dugo da se osveti, zašto se uopće osvećivao, zašto se nije riješio pištolja... To je u prirodi zločina, da izaziva pitanja, da se preispituju razni motivi. Na kraju, tko zna koji su sve motivi jednog zločinca? O tome ne možemo raspravljati kategorično, onako usputno, ad hoc, kao o nekom normalnom, racionalnom postupanju. Za nas je motiv samo jedan od elemenata istrage. Ostalo čine materijalni tragovi, dokazi i svjedoci. Naravno, i policija se ponekad, pred zločinima poput ovog, ima pravo svašta pitati, ali svi se ti aspekti ostave u drugom planu -rješava se ono bitno. Ovdje ću biti slobodan ustvrditi: Mediji imaju pravo potaknuti i transferirati priču o ovakvim dosjetkama. To na neki način može biti i opravdano za njih. Ali policija ne može nasjedati takvoj infantilizaciji svog posla, a posebno ne kod tako osjetljivog predmeta kakav je ubojstvo mlade osobe ili bilo koga drugoga. Bio bi to, zapravo, skandal na skandal. Jer policija ima drugi, drukčiji pristup i posao, a što je najvažnije, i drugu odgovornost".

Karamarko je još jednom ustvrdio kako policija do Šlogara i pištolja nije došla "slučajno" već kako su istragu usmjerili na pronalazak oružja tipa Beretta 7,56 milimetara, kojim je ubijena Ivana Hodak. Sve oružje tog tipa su slali na vještačenje kako bi se utvrdilo odgovara li čahuri pronađenoj na mjestu ubojstva. "Smatram da nema slučajnih rezultata", rekao je Karamarko priznajući kako je policiji bilo teže naći Šlogara, beskućnika koji se ničime nije isticao i koji je zamalo počinio "savršeni zločin", nego pripadnike zločinačkih i kriminalnih skupina.

Radi se i na slučajevima Pukanić, Miljuš i Lapthorne

Karamarko je u intervjuu za Jutarnji list rekao i kako policija i dalje radi na slučajevima ubojstva Ive Pukaniće i Nike Franjića, nestanka i smrti Britt Lapthorne te premlaćivanja Josipa Galinca i Dušana Miljuša.

Kad je riječ o slučaju Pukanić, Karamarko je rekao: "Uhitili smo organizatore i ubojice, i to u vrlo kratkom roku. Istragu o naručiteljima tog ubojstva ne možemo okončati bez podrške crnogorske i srpske policije. To, dakako, znači, da smo uvjereni da se naručitelji atentata ne nalaze na teritoriju Hrvatske, ali do njih možemo doći samo u suradnji s policijama susjednih država. Mogu reći samo da bi suradnja mogla biti i bolja. Vjerujem da ćemo je poboljšati novim međudržavnim ugovorom o policijskoj suradnji, prema kojem će pripadnici policijskih snaga tijekom potjere moći do izvjesne mjere prijeći granicu susjedne države i izvršiti uhićenje na dijelu njezina teritorija. To će mnogim kriminalcima znatno otežati bježanje i prelazak na `sigurni teritorij`. Policijskom suradnjom u regiji želimo postići to da se kriminalci ne osjećaju sigurno ni u jednoj državi".

Osvrnuvši se na slučaj Britt Lapthorne i na dokumentarac Channela Seven koji je podigao mnogo prašine u javnosti, Karamarko je rekao kako hrvatska policija nije ništa zataškavala i kako je reagirala vrlo profesionalno i korektno. I on je naveo kako su djevojke davale kontradiktorne izjave. Naveo je i kako policija i dalje intenzivno radi na slučajevima premlaćivanja Dušana Miljuša i Josipa Galinca.

Govoreći o neuspjehu akcije "mali Maestro" i očekivanjima od "velikog Maestra" te o akcijama Index i najnovijoj akciji Dubai, Karamarko je naveo kako je u svim akcijama policija odradila svoj dio posla te kako je na pravosuđu da obavi svoj dio.

I.M.
Foto: Arhiva