"AKO SE dogodi četvrti slučaj meningokokne sepse, zatvorit ćemo vrtić", kazao je danas pročelnik zagrebačkog Ureda za obrazovanje Pavle Kalinić dvorani punoj prestravljenih roditelja, čijoj djeci, tvrde odgovorni, ne prijeti bolest visoke smrtnosti, iako je već oboljelo troje djece.

Tri sata trajao je roditeljski sastanak na kojemu su roditelji trebali od epidemiologa, ravnateljice vrtića i pročelnika za zdravstvo i školstvo dobiti riječi utjehe i jamstva da je malena Nina posljednja iz vrtića "Malešnica" koja je sa simptomima oboljenja od meningokoka završila na zaraznom odjelu.

Upitali smo Kalinića čija će "glava letjeti" ako zaista dođe do četvrtog slučaja, a kamoli ishoda kojeg roditelji oklijevaju izgovoriti - da dođe do prvog smrtnog slučaja.

"Evo, moja! Je li to ono što želite čuti? Ionako mi se više ne radi! Kažem vam to zato što se četvrti slučaj neće dogoditi. A roditelji koji dižu najviše panike su oni koji sami nikada nisu išli u vrtić i ne znaju da je Zagreb jedini grad sa zaraznom bolnicom", tvrdi Kalinić. Da neće doći do još jednog slučaja tvrdili su i voditelj Službe za epidemiologiju Velimir John, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar, pomoćnica pročelnika za obrazovanje Biserka Bucković i ravnateljica vrtića Jadranka Filipović, okrenuti prema stotinjak zabrinutih roditelja. Koliko je moguće jamčiti takvo nešto? Kako je dobar dio roditelja ostao skeptičan prema onome što je čuo na sastanku, provjerili smo garancije liječničko-odgojnog tima kod nezavisnog pedijatra.

Stipe Čular, koji danas nije bio na Malešnici, kazao nam je da je tvrditi kako je epidemija spriječena vrlo smiono, iako je vjerojatno. No, jedino ako su kliconoše (djeca koja su ili zdrava, ili samo "prehlađena" jer imaju dobar imunitet i zdravlje im se dalje ne narušava, no nose virus i šire ga kašljanjem, kihanjem, pa čak i govorom) otkriveni, i ako su svi pravilno primili antibiotik. Uzimanjem brisa grla kod 120 djece pronađen je jedan kliconoša, kazao je danas John, a uskoro će se napraviti svoj djeci i trebao bi pokazati koja su djeca nositelji bakterija. Sve to bit će učinjeno o trošku Zavoda za javno zdravstvo.

Opravdanje zašto nisu odmah svi primili antibiotik - razvijanje rezistencije

Roditelji su prigovorili što svoj djeci u vrtiću nije smjesta dan antibiotik, a usput su upitali je li problem bio u financiranju. "Rekli su nam da financiranje nije problem", kazao nam je jedan otac. John je kazao da je tu nastao problem, jer se isti antibiotik koristi za liječenje tuberkuloze pa se htjelo izbjeći da se "uzaludnom" uporabom razvije otpornost na taj antibiotik. Čular to odbacuje.

"Ne slažem se. Bakterije se prilagođavaju antibioticima, ali rezistencija se može stvoriti jedino ako imamo široku primjenu antibiotika i ako je tuberkuloza već prisutna, a ovdje se radi o ograničenoj populaciji. Teoretski je moguće da se antibiotik krene tako široko koristiti, počne li se u vrtiću, ali šanse za to su apsurdne", kaže Čular.

Zašto nisu obavijestili sve roditelje ranije, nego su o epidemiji doznali iz medija?

"Najgore za roditelje je kad ne znate što se događa, a znamo da su neki roditelji saznali ranije, u petak, a ostali su saznali tek u ponedjeljak", kazala nam je Marina Buntić Juričić, majka dvoje djece. Zabrinuta je i što joj je John najprije rekao da nije potrebno da joj drugo dijete, koje ne ide u ovaj vrtić, primi antibiotik, a danas joj je na sastanku rekao da je bolje da primi. "Oni se stalno grle i ljube, kako ja trebam znati da neće prenijeti bakteriju?", kazala je majka, pozivajući vrtić samo da kaže roditeljima kako stvari stoje.

Oboljenje trećeg djeteta - enigma

John je kazao da su se prva dva slučaja dogodila u premalenom vremenskom razdoblju "odjednom", tako da se ne može reći da su povezani. "Treći slučaj nam je enigma jer je dijete primilo profilaksu i oboljelo", kazao je John, dodajući da se to još ispituje.

"Najviše nas zanima kako je došlo do zaraze trećeg djeteta, a to će se saznati tek analizom krvi koja treba pokazati kolika je koncentracija antibiotika u krvi", naglašava Čular.

"To je ili teški izuzetak od pravila, ili je dijete imalo prirođenu ili stečenu imunodeficijenciju (gripa može biti dobra podloga za razvoj bakterije) ili nije adekvatno primilo lijek, budući da ga je davao roditelj, a ne liječnik. Ili lijek nije uspješno napravio profilaksu, što je zaista stvar za podrobniju analizu. Jedna je varijanta da je meningokok postao otporan na antibiotik, no to je malo vjerojatno", kaže Čular. John tvrdi da je možda to što je djevojčica primila profilaksu, možda ublažilo posljedice i spriječilo daljnji razvoj bolesti, iako je ranije naglasio da antibiotik ne može djelovati kao lijek, no i to spada u sferu nagađanja.

Sestra oboljele djevojčice ekspresno vraćena u vrtić

"Nina je u bolnici i čekaju se njezini rezultati", na rubu suza je reagirala njezina majka, "a Lucija je primila lijek i vratila se u vrtić. Ne mogu slušati da ju se tako stigmatizira, svi to možete sada imati u grlu!", povikala je majka dviju djevojčica. Na to se oglasio Šostar.

"Kada popijete taj antibiotik, on ubija sve meningokoke u 12 sati, odnosno 24 sata", kaže Šostar, a potvrdu smo dobili i od Čulara. Nuspojave lijeka su blage, benigne i kratkotrajne - crvenilo mokraće, blag osip, probavne smetnje, kazali su.

Ravnateljica izazvala zgražanje

Konsternaciju je na sastanku u tom trenutku izazvala ravnateljica, koja je pozvala roditelje da djecu puste u vrtić jer odgojiteljice poznaju djecu i "one će najbolje uočiti promjene i reakciju kod djece".

"Stječe se dojam da je sve napravljeno, ali naša je ravnateljica sklona samopromociji. Vrijeđa me njena izjava da odgajateljice znaju najbolje djecu. Ja kao majka valjda znam svoje dijete najbolje", kazala je na to majka Marina Buntić Juričić, što je popraćeno gromoglasnim pljeskom.

Kako djeluje meningokok?

Kako nam je objasnio doktor Čular, meningokok započinje svoje "putovanje" od upalom nosa, odnosno ždrijela gdje se bakterija nakuplja. Simptomi su curenje nosa, grlobolja, povišena temperatura. No u toj fazi, on se obično zaustavi, jer tijelo razvije imunitet. No, ako je imunitet slab, on prodire dalje - bakterija može otići u krv, i postaje bakterijemija - obilježena još višom temperaturom, bolovima u mišićima, malaksalosti - simptomima sličnima gripi.

U toj fazi može postati opasna, jer ako se bakteriji na suprotstave antitijela ona se počinje raspadati u krivi i ispuštati toksine koji oštećuju žile i dovode do krvarenja. Krvarenja se pojavljuje kao osip, koji može nalikovati popucalim kapilarama ili čak modricama, i tu je već u alarmantnoj fazi. Jer bakterija u toj fazi može napasti niz organa. Najteži oblik bolesti napad je bakterije na nadbubrežnu žlijezdu. Tada nastupa adrenalinska insuficijencija i u 24 sata završava smrću.

A.B.
Foto: V.H.