BITKA za Berlin, poznata i kao Berlinska ofenziva, bila je jedna od posljednjih velikih bitaka Drugog svjetskog rata u Europi. Ova operacija Crvene armije, započeta u travnju 1945., označila je kraj nacističke Njemačke i dovela do konačnog poraza Trećeg Reicha. Napad na Berlin bio je kulminacija masovne sovjetske ofenzive koja je započela na istočnom frontu, a završila osvajanjem glavnog grada Njemačke i samoubojstvom Adolfa Hitlera.

Kako je došlo do bitke?

Do početka 1945. godine, njemačka vojska bila je u očajnom stanju. Savezničke snage napredovale su s istoka i zapada, dok je Crvena armija, nakon niza uspješnih ofenziva, stigla do rijeke Odre, samo 70 kilometara od Berlina. Sovjetski Savez, predvođen Josifom Staljinom, bio je odlučan u tome da osvoji Berlin prije zapadnih saveznika, kako bi učvrstio svoj politički utjecaj u poslijeratnoj Europi.

Sovjetske snage bile su organizirane u tri glavna fronta: 1. bjeloruski front pod zapovjedništvom maršala Georgija Žukova, 2. bjeloruski front pod maršalom Konstantinom Rokosovskim i 1. ukrajinski front pod maršalom Ivanom Konjevom. Ovi frontovi zajedno su raspolagali s oko 2,5 milijuna vojnika, 6.250 tenkova i 7.500 zrakoplova, što je predstavljalo ogromnu vojnu silu.

Njemačke snage, s druge strane, bile su značajno oslabljene. Berlinska obrana sastojala se od oko 1 milijun vojnika, uključujući regularne trupe Wehrmachta, SS jedinice, kao i slabo obučene pripadnike Volkssturma (narodne milicije) i Hitlerjugenda. Njemačka vojska bila je loše opremljena, s ograničenim zalihama goriva i streljiva, a morala je braniti grad protiv nadmoćnog neprijatelja.

Početak ofenzive

Berlinska operacija započela je 16. travnja 1945. masovnim topničkim bombardiranjem njemačkih položaja na rijeci Odri. Maršal Žukov naredio je napad 1. bjeloruskog fronta na Seelowske visove, ključni obrambeni položaj istočno od Berlina.

Ova bitka, poznata kao Bitka za Seelowske visove, bila je izuzetno krvava. Njemačke snage, iako inferiorne, pružile su žestok otpor, usporavajući sovjetsko napredovanje. Unatoč velikim gubicima, Crvena armija probila je njemačke linije do 19. travnja, otvarajući put prema Berlinu.

U isto vrijeme, 1. ukrajinski front maršala Konjeva napredovao je južnije, brzo probijajući njemačke položaje. Kako bi ubrzali napredovanje, Žukov i Konjov dobili su od Staljina nalog da se natječu u tome tko će prvi stići do Berlina, što je dodatno intenziviralo operaciju.

Opsada Berlina

Do 20. travnja, sovjetske snage započele su opsadu Berlina. Crvena armija opkolila je grad, odrezavši njemačke trupe od vanjskih zaliha i pojačanja. Sovjetska artiljerija nemilosrdno je bombardirala grad, dok su tenkovi i pješaštvo napredovali kroz predgrađa. Građani Berlina, zajedno s preostalim njemačkim snagama, suočili su se s kaosom, nestašicama hrane i razaranjem.

Unutar grada, njemačka obrana bila je koncentrirana oko ključnih točaka, poput Reichstaga, kancelarije Reicha i Führerbunkera, gdje je Hitler proveo svoje posljednje dane. Nacistički režim, predvođen Hitlerom i propagandom Josepha Goebbelsa, pokušavao je motivirati stanovništvo i vojsku na očajnički otpor, ali uzalud.

Sovjetske trupe napredovale su ulicu po ulicu, suočavajući se s tvrdokornim otporom SS jedinica i fanatičnih branitelja. Borbe su bile brutalne, s velikim gubicima na obje strane. Crvena armija koristila je taktiku masovnih napada, uz podršku tenkova i teške artiljerije, kako bi slomila njemačke položaje.

Pad Berlina

Ključni trenutak bitke dogodio se 30. travnja, kada su sovjetske trupe započele napad na Reichstag, simbol njemačke vlasti. Nakon žestokih borbi, vojnici Crvene armije podigli su sovjetsku zastavu na zgradu Reichstaga u ranim jutarnjim satima 2. svibnja, što je postalo ikoničan trenutak pobjede. Istog dana, 30. travnja, Adolf Hitler počinio je samoubojstvo u Führerbunkeru, zajedno sa svojom suprugom Evom Braun.

Njemačke snage u Berlinu kapitulirale su 2. svibnja 1945., a preostali vojnici i civili predali su se Crvenoj armiji. General Helmuth Weidling, zapovjednik berlinske obrane, potpisao je službenu predaju, čime je bitka za Berlin završila.

Bitka za Berlin bila je jedna od najkrvavijih u Drugom svjetskom ratu. Procjenjuje se da je Crvena armija izgubila oko 80.000 vojnika, dok je oko 280.000 ranjeno. Njemački gubici bili su još teži, s desecima tisuća mrtvih i stotinama tisuća zarobljenih. Grad Berlin bio je gotovo potpuno uništen, a civilno stanovništvo pretrpjelo je ogromne patnje, uključujući glad, razaranja i nasilje.

Pobjeda Crvene armije u Berlinu označila je kraj nacističke Njemačke. Nekoliko dana kasnije, 7. i 8. svibnja 1945., Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju, čime je završen rat u Europi. Sovjetska okupacija Berlina učvrstila je njihovu poziciju u istočnoj Europi, postavljajući temelje za podjelu Njemačke i Hladni rat.