EU SE SUOČAVA s ekonomskim problemima. Ali na njezinom istočnom krilu jedno veliko gospodarstvo blista, to je Poljska. Što Varšava može naučiti ostatak Europske unije, analizira DW.

>> U Poljskoj će se uskoro živjeti bolje nego u UK. Kako je do toga došlo?

Veliki rast i optimistične prognoze

U eri egzistencijalne ekonomske krize diljem Europske unije, jedna od njezinih većih članica kontinuirano bilježi pozitivne rezultate – Poljska.

Stopa rasta BDP-a od gotovo 3 posto u 2024. znatno je viša od prosječne stope EU-a od 1 posto, a Poljska se našla ispred dvaju najvećih gospodarstava Unije – Francuske i Njemačke. Francuska je zabilježila rast od 1,2 posto, dok je njemački BDP pao za 0,2 posto.

Prognoze za 2025. također su optimistične. Poljska je u drugom tromjesečju zabilježila rast od 0,8 posto, što je peta najbolja stopa u EU-u. Ove godine očekuje se rast od oko 3,3 posto, a iduće godine oko 3 posto. To nije uspjeh preko noći – otkako se 2004. pridružila Europskoj uniji, prosječni godišnji rast BDP-a iznosi gotovo 4 posto.

Nadmašili očekivanja

Poljsko tržište dionica trenutačno je u uzletu, a raste i optimizam da bi se zemlja mogla razviti u jedno od najdinamičnijih gospodarstava u Uniji.

„U posljednja dva desetljeća Poljska je definitivno nadmašila očekivanja“, rekla je za DW Katarzyna Rzentarzewska, glavna makroanalitičarka za srednju i istočnu Europu u Erste grupi.

„Realni BDP se udvostručio – to je izvanredno. To je, naravno, dio procesa konvergencije, ali Poljska se općenito pozitivno ističe.“

Veličina je važna

Jacob Funk Kirkegaard, nerezidentni viši suradnik Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju, ističe da se uspjeh Poljske dijelom vidi i u drugim istočnoeuropskim i baltičkim državama, ali da je veličina Poljske ključna razlika.

„Poljska je velika“, rekao je za DW. „Dakle, ona je važna – i politički i gospodarski – na razini cijele EU.“ Poljska ima 37 milijuna stanovnika, peta je po veličini u Uniji, a njezino je gospodarstvo sada među 20 najvećih u svijetu.

S rastućom gospodarskom snagom dolazi i veća geopolitička važnost. Poljska je posljednjih godina povećala obrambene izdatke do razine da je broj jedan u NATO-u prema udjelu BDP-a koji izdvaja za obranu – trenutačno oko 4,5 posto.

Iako se velik dio obrambene potrošnje odnosi na inozemne narudžbe, Rzentarzewska ističe da privatna potrošnja unutar zemlje čini glavni pokretač rasta, a ne izvoz. „To je stup rasta“, kaže ona, navodeći nisku nezaposlenost i snažan rast realnih plaća kao dokaz zdravog domaćeg tržišta. To, dodaje, Poljsku čini otpornijom na vanjske šokove.

„Kada globalno gospodarstvo pada, prva na udaru su manja, izvozno orijentirana gospodarstva. U relativno zatvorenom poljskom gospodarstvu potrošnja ostaje snažna.“

Model uspješne integracije

Što je Poljska napravila ispravno? Prema Rzentarzewskoj, ključ je uspješna integracija u EU, NATO, Schengenski prostor i OECD.

„Ako pogledamo široki koncept integracije, Poljska je to učinila jako dobro“, kaže ona. Iako se nije pridružila eurozoni, imala je velike koristi od europskih fondova od 2004. godine.

„Ne možemo poreći da je pristup europskim fondovima bio ogroman i ključan doprinos rastu“, kaže Rzentarzewska.

Kirkegaard dodaje da je Poljska „dobro shvatila osnove“:

„Iskoristili su sredstva EU-a za značajno poboljšanje infrastrukture. Gotovo su iskorijenili korupciju koja je bila raširena u komunističko doba. Stvorili su stabilno poslovno okruženje i imaju dobro obrazovanu radnu snagu. Poljska je primjer uspješne integracije u EU – morali su to učiniti kako treba jer su veliki, i uspjeli su.“

Političke podjele i odnos s EU-om

No, postoje i izazovi. Poljska je već dva desetljeća duboko politički podijeljena između desnog bloka, predvođenog strankom Pravo i pravda, i liberalno-centrističkog bloka Građanske koalicije, koju predvodi premijer Donald Tusk.

Tuskova vlada, sklonija Bruxellesu, uspjela je deblokirati 137 milijardi eura iz europskih fondova, pod uvjetom da Poljska uskladi pravosuđe s europskim standardima.

Ipak, pobjeda Karola Nawrockog na predsjedničkim izborima 2025. – euroskeptičnog neovisnog kandidata kojeg je podržavala stranka Pravo i pravda – mogla bi otežati odnose s EU-om.

Tuskove inicijative za smjenu sudaca imenovanih u vrijeme Prava i pravde dovode ga u izravan sukob s Nawrockim, no unatoč političkim tenzijama, Poljska ostvaruje stabilan gospodarski rast.

„Poljska je dobar primjer zemlje koja može napredovati pod različitim političkim orijentacijama, bilo konzervativnim ili liberalnim“, kaže Rzentarzewska.

Ekonomska dinamika i fiskalni izazovi

Rzentarzewska dodaje da su socijalni programi koje je uvela stranka Pravo i pravda, poput dječjih doplataka, potaknuli potrošnju i pomogli gospodarstvu. No, upozorava da su ti izdaci, uz povećane vojne investicije i inflaciju nakon pandemije, doveli do teške fiskalne situacije.

Prema planovima ministra financija Andrzeja Domańskog, državni deficit trebao bi iznositi 6,5 posto BDP-a u 2026. Glavni ekonomist ING-a za Poljsku, Rafal Benecki, kaže da zbog snažnog rasta investitori zasad nisu zabrinuti, ali Poljska treba „uvjerljiv plan fiskalne prilagodbe kako bi se ojačalo povjerenje“.

„Poljska će se morati uhvatiti u koštac s tim“, kaže Rzentarzewska. „Morat će provesti fiskalnu konsolidaciju i štednju, što bi moglo usporiti rast.“

Unatoč tome, naglašava da je povjerenje u gospodarstvo opravdano: niska nezaposlenost, visoka produktivnost i snažno povjerenje potrošača podupiru pozitivne trendove.

Kirkegaard zaključuje da Poljska može biti primjer ostatku EU-a, osobito po pitanju ekonomske dinamike i prilagodljivosti. „Ako pretpostavimo da se Njemačka ne može reformirati, a Poljska nastavi rasti kao dosad, na kraju će – zasjeniti Njemačku.“