NA DANAŠNJI dan 1873. godine otvorena je željeznica na relaciji Karlovac - Rijeka. Željeznica je predstavljala značajan korak u razvoju hrvatskog željezničkog sustava i šireg konteksta industrijalizacije tog doba. Ovaj projekt ne samo da je promijenio način prijevoza i povezanosti unutar Hrvatske već je također utjecao na gospodarstvo i društvo u cjelini. Željeznica je omogućila brži i efikasniji transport roba i putnika, što je dodatno potaknulo razvoj industrije i trgovine.

Ubrzani svijet druge polovice 19. stoljeća

Tijekom druge polovice 19. stoljeća srednja Europa prolazila je kroz razdoblje intenzivne industrijalizacije. U ovom kontekstu Hrvatska nije bila izuzetak. Industrijalizacija je značila prelazak s agrarno-stočnog društva na industrijsko, što je donijelo brojne promjene u svakodnevnom životu i gospodarstvu. U Hrvatskoj se to posebno odražavalo kroz razvoj različitih industrijskih grana, uključujući tekstil, drvnu industriju, metalurgiju i proizvodnju hrane.

Jedan od ključnih čimbenika industrijalizacije bio je razvoj infrastrukture, a željeznica je predstavljala temeljni dio te infrastrukture. Uvođenje željezničkog prometa omogućilo je brži transport sirovina i gotovih proizvoda, čime se značajno povećala konkurentnost hrvatskih proizvoda na tržištu. Osim toga, željeznica je omogućila lakši pristup tržištima izvan Hrvatske, što je otvorilo vrata za međunarodnu trgovinu.

Otvaranje željeznice na relaciji Karlovac - Rijeka

Željeznica duga 132 kilometra trebala je ubrzati razvoj trgovine i prometa na južnim predjelima Austro-Ugarske te omogućiti Mađarima da lakše dostave svoje viškove proizvoda u glavnu luku tadašnje države. Osim toga, izgradnjom željeznice namjeravalo se umiriti situaciju u Hrvatskoj, koja je u to vrijeme bila alarmantna. Razlog tomu bila je sramotna Hrvatsko-ugarska nagodba te gušenje Rakovičke bune.

Izgradnja željeznice započela je 1860-ih godina, a za realizaciju ovog ambicioznog projekta angažirani su mnogi domaći i strani stručnjaci. Radovi su bili izazovni, s obzirom na planinski teren i potrebe za izgradnjom tunela i mostova. Tijekom izgradnje posebna pažnja bila je posvećena sigurnosti i kvaliteti radova, što je dodatno povećalo troškove projekta. Ipak, do 1873. godine željeznička pruga je završena, a otvaranje je proslavljeno svečanom vožnjom.

Otvorenje željeznice imalo je dalekosežne posljedice na hrvatsko gospodarstvo. Pruga Karlovac - Rijeka omogućila je brži transport poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, čime je olakšala trgovinu između unutrašnjosti i obale. To je rezultiralo jačim ekonomskim vezama, a trgovci i proizvođači dobili su pristup novim tržištima.

Željeznica kao dio šireg vala industrijalizacije

Osim toga, željeznica je pridonijela povećanju broja putnika, što je dovelo do razvoja turističkih usluga i smještajnih kapaciteta, osobito u Rijeci kao važnom trgovačkom i industrijskom središtu. U isto vrijeme, Opatija je profitirala od većeg dolaska stranih gostiju.

Bio je to samo jedan od velikih projekata industrijalizacije tog vremena. Prije toga otvorena je prva hrvatska tvornica šećera u Slavoniji koja je započela novu fazu razvoja poljoprivrede u tada bogatoj regiji. Zagreb je sredinom 60-ih dobio veliku tvornicu stakla, koja je do Prvog svjetskog rata radila punom parom i izvozila po cijeloj Monarhiji.

Pojačana industrijalizacija završila je na prijelazu stoljeća kada se Europa sve više pripremala za rat. Taj rat uništio je mnoga poduzeća i tvornice, no željeznica Karlovac – Rijeka ostala je jedna od najvažnijih za hrvatsko gospodarstvo sve do danas.