SIROMAŠTVO u starijoj dobi postat će pravilo za velik dio europskog stanovništva ako sadašnje politike umirovljenja ne budu reformirane. "Jedan od pet Europljana već je u riziku da u starosti živi u siromaštvu", rekla je Petra Hielkema, čelnica Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovne mirovine (EIOPA) sa sjedištem u Frankfurtu.

"A ako potom pogledate samo žene, njihov je rizik za to 30 posto veći", kazala je Hielkema u intervjuu za Politico. I sve je gore: stanovništvo Europe brzo stari, a za četrdeset godina bit će samo 1,5 radnika na svakog umirovljenika. To je upola manje od sadašnjeg omjera.

Europa ima mirovinski problem

"Neke su europske zemlje već sada na toj razini. A to je neodrživo. Europa ima mirovinski problem i zemlje koje nemaju snažne dopunske mirovinske sustave doista su u velikom riziku", rekla je Hielkema.

Desetljećima je standardni europski model bio oslanjanje na državni mirovinski sustav koji će se brinuti za građane u starosti. No kako ljudi žive dulje, a natalitet pada, trošak financiranja tih sustava snažno raste. Dodajte tomu i druge troškove starenja stanovništva, poput zdravstva i skrbi za starije, i račun za porezne obveznike postaje vrtoglav.

Jedan od odgovora jest stvaranje komplementarnih privatnih ili strukovnih mirovinskih sustava kako bi ljudi imali osobnu zalihu mirovinske štednje na koju se mogu osloniti u mirovini. Skandinavske zemlje najbolje su pripremljene za nadolazeću krizu.

Imaju više različitih izvora za umirovljenike: sustav tekućeg financiranja (pay-as-you-go), strukovne mirovinske fondove, što znači da dok radite, ujedno štedite za mirovinu, te dodatna ulaganja u mirovinske proizvode.

No mnoge zemlje, osobito u istočnoj i južnoj Europi, uglavnom se oslanjaju na državne mirovine i imaju niže mirovine u odnosu na plaće. U mnogim slučajevima građani nisu doista svjesni svoje situacije jer im javna tijela i poslodavci ne pružaju potpuni pregled njihovih mirovinskih prava.

Nadležnost je na nacionalnoj razini

Bruxelles može učiniti malo više od davanja preporuka jer je nadležnost na nacionalnoj razini. Ipak, Hielkema, Nizozemka koja od 2021. vodi tijelo za strukovne mirovine, uvjerena je da postoji "momentum" za veliku promjenu koja će EIOPA-i dati veću ulogu.

"Prvo, vidimo da problem postaje sve veći, a isto vide i pojedine vlade. I drugo, budimo iskreni, zašto su mirovine na dnevnom redu? Zato što nam trebaju veća ulaganja, a jedan od načina da ih povećamo jest preusmjeriti štednju s bankovnih računa u investicijske proizvode", rekla je Hielkema.

Do kraja godine Europska komisija predložit će da vlade uspostave digitalne račune za štednju i ulaganja dostupne svakom građaninu, sustave za praćenje mirovina, nadzorne ploče za komuniciranje mirovinskih prava te porezne poticaje kako bi štednja za mirovinu bila privlačnija. Preispitat će i pravila EU-a za mirovinske fondove i mirovinske investicijske proizvode.

Ključna mjera u paketu jest sustav automatskog uključivanja ljudi u strukovne mirovinske fondove, slično onome što već postoji u Ujedinjenoj Kraljevini, Poljskoj i Italiji. "Automatski, bit ćete uključeni u mirovinske fondove ako radite. Ako to ne želite, morate se samostalno isključiti." 

Tema mirovina politički je eksplozivna

Trenutačno se, rekla je Hielkema, ljudi mogu odlučiti uključiti za strukovnu mirovinu, ali zbog inercije to čini malo tko. "Pretpostavka je da će inercija djelovati i u suprotnom smjeru", rekla je čelnica EIOPA-e, što znači da bi se malo ljudi isključilo. Ondje gdje postoji, mehanizam funkcionira i dovodi do toga da više ljudi štedi kroz posao za svoju mirovinu.

"Ideja je imati nešto što je dostupno i za samozaposlene osobe ili radnike u gig ekonomiji, kako bismo osigurali da i oni mogu štedjeti za kasnije", dodala je Hielkema. U konačnici, nacionalne vlade moraju pokrenuti takve reforme, a tema mirovina politički je eksplozivna.

Francuska vlada Françoisa Bayroua izgubila je potporu Socijalista kada radnici i poslodavci nisu uspjeli postići dogovor o mirovinskim reformama. Ovoga ljeta njemački je kancelar Friedrich Merz predložio da mladi štede za svoju mirovinu, što je izazvalo oštar odgovor sindikata u obranu državnog mirovinskog sustava.

Koliko je toga u igri? U Njemačkoj štednja u okviru strukovnih mirovina iznosi 267 milijardi eura, dok u Švedskoj, zemlji koja ima osam puta manje stanovnika od Njemačke, ali u kojoj gotovo svatko ima mirovinski fond, štednja u strukovnim mirovinama iznosi 516 milijardi eura, odnosno 92 posto BDP-a.