SKUPINA europskih država radi na planu koji bi onemogućio mađarskom premijeru Viktoru Orbánu da blokira produljenje sankcija Rusiji, tako da se sankcije više ne donose jednoglasno u Bruxellesu, već na nacionalnoj razini.

Kako prenosi Politico, najmanje šest država članica EU, uključujući Belgiju i Češku, razmatra mogućnost da postojeće sankcije protiv Rusije pretoče u vlastite zakone. Time bi se izbjegla potreba za jednoglasnim produljenjem mjera svakih šest mjeseci, čime Mađarska redovito prijeti.

"Moramo biti spremni na mogućnost da sankcije u nekom trenutku neće biti obnovljene", rekao je jedan europski diplomat. "Zato je ključno da režim sankcija ostane stabilan i otporan." Iako nisu sve članice sklone tom pristupu, diplomati ističu da bi odluka nekoliko ključnih zemalja bila dovoljan signal i praktično bi oslabila moć mađarskog veta.

Orbán ucjenjuje, EU traži zaobilazna rješenja

Orbán je više puta koristio pravo veta kao sredstvo političkog pritiska, često blokirajući potpuno nepovezane inicijative unutar EU. Posebno se protivi sankcijama koje se odnose na rusku naftu, plin i nuklearnu tehnologiju, iako stručnjaci upozoravaju da bi povratak na uvoz ruske energije bio poguban.

U siječnju su napetosti dosegle vrhunac, Mađarska je zamalo blokirala produljenje postojećih mjera, a milijarde eura mogle su završiti u ruskom proračunu. Tek nakon američkog pritiska sankcije su ipak obnovljene. U međuvremenu, EU ministri vanjskih poslova u Bruxellesu pripremaju 17. paket mjera protiv Rusije od početka invazije na Ukrajinu.

Nakon što je Mađarska u ožujku odbila podržati zajedničke zaključke o ruskoj agresiji, ponovno je otvorena rasprava o tome kako se nositi s Budimpeštom. "Ako Mađarska ponovno pokuša blokirati produženje sankcija, naći ćemo način da to zaobiđemo", izjavio je jedan europski diplomat. "Takav potez doveo bi Uniju u vrlo ozbiljnu situaciju."

Njemačka i ostali žele stroži pristup

Nova njemačka vlada zauzima se za stroži pristup prema državama koje krše vladavinu prava, pa se ne isključuje ni mogućnost oduzimanja prava glasa u EU. No među članicama i dalje nema konsenzusa kako bi se to provelo.

Pojedine zemlje pozdravljaju ideju o prenošenju dijela odluka s Bruxellesa na nacionalnu razinu, dok drugi upozoravaju da bi to oslabilo zajednički europski nastup, osobito sada, kada američki predsjednik Donald Trump najavljuje pomirljiviju politiku prema Rusiji.

"Trenutačno se provode pravne analize kako bi se pronašao način da se zaobiđe mađarsko pravo veta", rekao je još jedan diplomat. "Ali neke države uopće nemaju zakonodavni okvir za nacionalne sankcije pa bi takav pristup bio slabiji od zajedničkog europskog."

Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský upozorio je da bi ukidanje jednoglasnosti u ključnim vanjskopolitičkim odlukama moglo oslabiti Uniju: "Ako država nema pravo veta kad su u pitanju njezini temeljni interesi, Europa bi mogla biti znatno ranjivija", rekao je.

No istaknuo je i da bi se sve više odluka moglo donositi u okviru "koalicije voljnih", neformalne skupine zemalja koje čvrsto podržavaju Ukrajinu. "To se možda može protumačiti kao neuspjeh zajedničke vanjske politike EU, ali ključ je u pronalaženju političkog rješenja", dodao je.

"Orbán je izabrao izolaciju"

"Orbán je svjesno izabrao izolaciju i put 'neliberalne demokracije', suprotan interesima EU i u konačnici samoj Mađarskoj", rekao je jedan europski diplomat. "Dobio je mnogo prilika za suradnju, ali ih je sve odbacio. Sigurnost Europe preozbiljna je stvar da bi ovisila o jednoj osobi koja stvari vidi potpuno suprotno od svih ostalih."

Sličan stav iznio je i litavski savjetnik za nacionalnu sigurnost Kęstutis Budrys, koji je za Politico rekao kako pojedine članice EU već sada traže nacionalna rješenja kako bi spriječile povratak ruskog novca i robe na europska tržišta.

"Ne postoji mnogo zemalja koje imaju zakone o nacionalnim sankcijama. U Litvi ih imamo, ali moramo pravno razjasniti možemo li ih proširiti i na sektorske mjere", rekao je Budrys. "No tada se postavlja i važno pitanje, čemu onda služi Europska unija?"