EUROPSKE vlade odobrile su 3,77 bilijuna eura, ili 5,3 bilijuna američkih dolara pomoći svojim bankama pogođenim globalnom financijskom krizom, stoji u dokumentu koji su pripremili stručnjaci Europske komisije, Europske centralne banke i zemalja članica, objavila je agencija Bloomberg.

Svota veća od njemačkog BDP-a

Radi se o svoti većoj od godišnjeg BDP-a Njemačke, koja s 3,3 bilijuna dolara ima najveću ekonomiju u Uniji. Najveću svotu bankama je osigurala Velika Britanija (1,1 milijardu dolara), prati ju Danska u kojoj se moralo spasiti 13 od 140 banaka, pa Njemačka, Francuska, Irska, Belgija, Nizozemska, Austrija, Švedska i Španjolska. Sve zemlje bankama su dale preko 100 milijardi eura.

Osim što su spasile neke od ključnih financijskih igrača u regiji, financijske mjere dovele su proračunski deficit eurozone na najvišu razinu u zadnje tri godine. Europska unija sada razmišlja o uvođenju velikih promjena u svoj financijski sustav, a Europska komisija zalaže se za uspostavljanje nadzornih agencija za cijelu Uniju.

Usporedbe radi, Sjedinjene Države su preko vlade i centralne banke putem kredita ili osiguranja uložile 12,8 bilijuna dolara u financijski sustav, što je jednako vrijednosti svega proizvedenog u toj zemlji u godinu dana.

Pomoglo, ali situacija je i dalje napeta

"Poslovna okruženje za banke vjerojatno će ostati teško, posebno s obzirom na kreditne gubitke vezane za njihove portfelje", stoji u dokumentu. O rezultatima istraživanja raspravljat će se na sljedećem sastanku EU čelnika 18. i 19. lipnja.

Većina novih zemalja članica, kao što su Slovačka, Češka, Estonija ili Litva nisu poduzele javne mjere za pomoći financijskom sektoru. To nije čudno, budući da je većina banaka u središnjoj i istočnoj Europi u stranom vlasništvu. Po zadnjim podacima, 80 posto bankovnih kredita u tim regijama dolazi od banaka iz šest zapadnoeuropskih zemalja.

18 zemlja članica uvelo je garancije za izloženost banaka, 15 ih je odobrilo mjere dokapitalizacije, a 11 je dalo potpore s likvidnošću. Programi su "doprinijeli stabilizaciji iznimno napetih okolnosti na financijskim tržištima prošle jeseni", ali ipak postoji "pojačan rizik na tržištu", što će i dalje "predstavljati izazov".