EUROPSKA komisija predložila je danas "dosad najambiciozniji" prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura. "Sljedeći VFO bit će najambiciozniji koji je dosad predložen. Fleksibilniji je, transparentniji i više strateški", izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Ukupan iznos proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. predložen je u iznosu od dva bilijuna eura (dvije tisuće milijardi). U taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga proračun iznosi 1816 bilijuna eura. Otplata duga započinje 2028. i troškovi kamata i glavnice procjenjuju se na 25 do 30 milijardi godišnje.

Iznos od dva bilijuna eura čini 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, ali kada se oduzmu sredstva za otplatu kredita podignutih za oporavak od pandemije, onda je preostali iznos jednak 1,15 posto BND-a, dakle vrlo skromno povećanje u odnosu na sadašnji VFO.

Svaka država članica dobit će određeni iznos

Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost. Za svaku državu članicu bit će stavljen na raspolaganje određeni iznos na temelju nekoliko kriterija od kojih je najvažniji stupanj razvijenosti.

Svaka članica trebat će napraviti svoj nacionalni plan investicija i reformi kako bi mogla povlačiti ta sredstva, a novci će se isplaćivati kako se budu ispunjavali ciljevi i ključne etape iz tih planova, slično kao što je slučaj s instrumentom EU sljedeće generacije.

U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalnu politiku, sigurnost hrane, migracije i unutarnju sigurnost.

Uključeni su i poljoprivrednici i ribari

U prethodnim višegodišnjim proračunima na koheziju, to jest za razvoj siromašnijih regija i za poljoprivredu otpadalo je više od dvije trećine proračuna. Unutar ovoga iznosa od 865 milijardi, za potpore poljoprivrednicima i ribarima osigurano je minimalno 302 milijarde eura, za najsiromašnije regije minimalno 218 milijardi.

Riječ je o minimalnim sredstvima koja su zajamčena za te svrhe, a ona mogu biti veća ovisno o nacionalnim planovima. U sadašnjem VFO za razdoblje 2021.-2027. za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurano je 291 milijarda eura po sadašnjim cijenama, a za ruralni razvoj 95,5 milijardi.

Za koheziju je u sadašnjem VFO-u predviđeno 392 milijarde eura. Druga najveća stavka, 23 posto proračuna, 451 milijarda eura otpada na Fond za konkurentnost koji je namijenjen za inovacije, za investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemir. Unutar toga fonda, 131 milijarda je namijenjena isključivo za investicije u obranu i svemir.

Oporezivat će se poduzeća s prometom iznad 100 milijuna eura

Treća velika stavka je Globalna Europa, 11 posto proračuna, 200 milijardi eura. Iz toga fonda financirat će se, između ostaloga, i pomoć za zemlje kandidatkinje. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da će se u slučaju da dođe do proširenja EU u tom programskom razdoblju ići na reviziju proračuna.

Za Ukrajinu je kao izvanproračunska stavka predviđeno 100 milijardi eura. U proračunu je predviđen posebni mehanizam za krizne situacije u visini do 400 milijardi. Ta će se sredstva moći koristiti samo u slučaju velikih kriza, poput one s pandemijom koronavirusa.

Većina proračuna EU financira se izravnim doprinosom država članica, a manjim dijelom iz vlastitih prihoda. Komisija predlaže nove izvore vlastitih prihoda. To uključuje oporezivanje poduzeća koja u jednoj državi članici imaju godišnji promet veći od 100 milijuna eura.

Države članice i Europski parlament ovdje nisu ravnopravni

S ovim prijedlogom započinje dugi proces pregovora i usuglašavanja između država članica, a njihov dogovor koji se donosi jednoglasno, mora potvrditi Europski parlament apsolutnom većinom. Prilikom odlučivanja o VFO-u, države članice i Europski parlament nisu ravnopravni.

Usvajanje VFO-a zahtijeva jednoglasni dogovor država članica i suglasnost Europskog parlamenta. Ovo nije postupak suodlučivanja u kojem su Vijeće i Parlament ravnopravni. Suglasnost znači da Europski parlament može prihvatiti ili odbiti prijedlog VFO-a, koji su dogovorile države članice, ali ga ne može mijenjati.