MINISTRICA znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je danas kako je predsjedanje Vijećem EU-a prilika da Hrvatska na dnevni red stavi teme koje su joj važne i da se predstavi kao država profesionalnih i kreativnih ljudi.

Predstavljajući novinarima prioritete predsjedanja Vijećem EU-a na području obrazovanja i znanosti, ministrica Divjak je objasnila kako ne treba očekivati da Hrvatska dobije sve što želi.

"Uloga njenog predsjedanja nije da samo vodi svoju politiku, nego da objektivno vodi politiku EU-a, ali je to i prilika da se prepoznaju teme na kojima Hrvatska dugo radi", kazala je.

Svemirske tehnologije

Istraživanje i svemir tematski su prioriteti cirkulacija mozgova i poslovi budućnosti koji se odnose na svemirske tehnologije.

Odljev mozgova je veliki problem Hrvatske i sličnih zemalja. Talenti su jednako raspoređeni, ali prilike nisu pa je važno da se prilike što je moguće više izjednače, rečeno je.

U pogledu svemirske tehnologije, ne radi se o putovanju na Mars, nego o industrijama koje primjenjuju svemirske tehnologije, a više od 10 posto gospodarstva ovisno je o tim tehnologijama, istaknuto je.

Nastavnici budućnosti

Za Hrvatsku su posebno važna tema nastavnici budućnosti, rasprava o reformama i investicijama u obrazovanju te pitanje strukovnog obrazovanja. Također, važna tema je mobilnosti koja se na tom području odražava kroz program Erasmus+.

Bit će donesene uredbe teške milijarde eura: Uredba Obzor Europa za znanstvena istraživanja teška je oko 100 milijardi eura, Uredba o programu Erasmus+ za koju se traži utrostručenje iznosa mogla bi dosegnuti oko 70 milijardi eura, dok je Svemirski program težak 16 milijardi eura.

U Hrvatskoj će biti održana 24 službena događanja iz nadležnosti ta dva vijeća te neke važne konferencije, a bit će uključene brojne institucije, agencije, sveučilišta, škole i mentorski timovi.

"Očekujemo poboljšanje prilika za sudjelovanje hrvatskih istraživača i nastavnika te približavanje njihovih institucija na programima", rekla je ministrica Divjak.

Za primjer je istaknula osnutak Mreže europskih sveučilišta u koju su uključena tri hrvatska sveučilišta, iz Rijeke, Splita i Zadra, dok Sveučilište u Zagrebu nije uključeno jer se nije ni prijavilo.