U RANIM jutarnjim satima 3. lipnja 1969. godine, dogodila se tragična kolizija između australskog nosača aviona HMAS Melbourne i američkog razarača USS Frank E. Evans tijekom vojnih vježbi SEATO-a (Organizacija Ugovora o jugoistočnoj Aziji) u Južnokineskom moru, otprilike 650 milja jugozapadno od Manile.

Ovaj incident, poznat kao kolizija Melbourne–Evans, rezultirao je potonućem pramčanog dijela USS Frank E. Evans i gubitkom života 74 američka mornara, što ga čini jednom od najtežih nesreća u mirnodopsko doba u povijesti australske i američke mornarice.

Kako je došlo do tragedije?

HMAS Melbourne bio je nosač aviona klase Majestic Kraljevske australske mornarice (RAN), koji je bio u službi od 1955. godine. USS Frank E. Evans bio je razarač klase Allen M. Sumner američke mornarice, koji je sudjelovao u vježbama kao dio protupodmorničke zaštite nosača. Vježba pod nazivom Sea Spirit uključivala je više zemalja SEATO-a i imala za cilj uvježbavanje koordinacije između mornarica saveznika.

Tijekom vježbe, USS Frank E. Evans imao je zadaću djelovati kao pratnja i izvršavati manevre u blizini HMAS Melbourne. Prethodno je HMAS Melbourne bio uključen u sličan incident 1964. godine, kada je sudario i potopio australski razarač HMAS Voyager, što je rezultiralo gubitkom 82 života. Taj incident doveo je do povećane svijesti o sigurnosnim procedurama, ali su problemi s komunikacijom i koordinacijom i dalje bili prisutni.

Oko 3:00 ujutro 3. lipnja 1969., USS Frank E. Evans dobio je zapovijed da zauzme položaj kao pratnja HMAS Melbourne. Tijekom manevra, Evans je trebao prijeći s jedne strane nosača na drugu. Međutim, razarač je neočekivano skrenuo ispred pramca HMAS Melbourne. Unatoč pokušajima oba broda da izbjegnu koliziju, nosač je udario razarač, gotovo ga presjekavši na pola. Pramčani dio USS Frank E. Evans potonuo je gotovo trenutno, dok je krmeni dio ostao na površini.

Uzrok kolizije pripisuje se više faktora, uključujući pogrešnu komunikaciju, nesporazume u zapovijedima i neadekvatnu obuku posade USS Frank E. Evans za manevre u blizini nosača aviona. Istrage su također ukazale na moguće umorne posade i složene uvjete vježbe tijekom noći.

Posljedice

Od 199 članova posade USS Frank E. Evans, 74 su poginula, dok su preživjeli spašeni s krmenog dijela broda. HMAS Melbourne pretrpio je minimalna oštećenja i nije imao gubitaka. Incident je izazvao šok u obje mornarice, a zajednička istraga australske i američke mornarice pokrenuta je kako bi se utvrdila odgovornost.

Istraga je utvrdila da su oba broda dijelila odgovornost, ali je veći dio krivnje pripisan zapovjedniku USS Frank E. Evans, koji nije uspio pravilno izvršiti manevre. Međutim, zapovjednik HMAS Melbourne, kapetan John Stevenson, suočio se s kritikama i formalnom istragom u Australiji, iako je na kraju oslobođen optužbi.

Kolizija je imala dugoročne posljedice za obje mornarice. U Australiji je incident dodatno narušio reputaciju HMAS Melbourne, koji je već bio povezan s nesrećom s HMAS Voyager. Mornarica je uvela strože sigurnosne protokole i obuku za manevre u blizini nosača. U Sjedinjenim Američkim Državama, incident je doveo do preispitivanja postupaka obuke i koordinacije s drugim mornaricama tijekom zajedničkih vježbi.

Spomen-obilježja posvećena poginulim mornarima USS Frank E. Evans podignuta su u Sjedinjenim Državama, a incident ostaje značajan dio pomorske povijesti obje zemlje. Kolizija Melbourne–Evans ostaje upozorenje o važnosti komunikacije, obuke i koordinacije u složenim pomorskim operacijama.