RUSIJA ima "snažan poticaj" za korištenje razornijeg nuklearnog oružja jer zapadne vojske jačaju svoje raketne arsenale i poboljšavaju protuzračnu obranu, navodi se u novom izvješću koje je objavio britanski obrambeni think tank Royal United Services Institute (RUSI), piše Newsweek.

"Čini se da je ruska nuklearna strategija na prekretnici", stoji u analizi. Newsweek je za komentar kontaktirao rusko Ministarstvo obrane, no odgovor još nije stigao.

Nuklearne prijetnje u sjeni rata

Sjedinjene Američke Države osiguravaju veliku većinu NATO-ovog nuklearnog odvraćanja, a zajedno s Rusijom drže oko 90 posto svjetskog nuklearnog naoružanja. Nuklearna retorika obilježila je gotovo tri i pol godine rata u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je snage nuklearnog odvraćanja u stanje visoke pripravnosti na početku invazije 2022. godine, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nekoliko mjeseci kasnije izjavio je da su rizici od nuklearnog sukoba postali "znatni".

Ovog mjeseca ruski su dužnosnici više puta ponovili da se Kremlj više ne smatra vezanim prethodnim ograničenjima na nuklearne i konvencionalne rakete kratkog i srednjeg dometa.

Strateško naspram taktičkog oružja

U izvješću RUSI-ja navodi se kako Moskva vjeruje da Washington lakše može eliminirati njezinu sposobnost za pokretanje nuklearnog udara. Kremlj također procjenjuje da bi poboljšanja NATO-ove protuzračne obrane mogla otežati bilo koju strategiju u kojoj bi Rusija koristila nuklearno oružje "na odmjeren i kontroliran način, kao dio regionalnog rata".

To, kako se navodi, "stvara snažan poticaj za korištenje nuklearnog oružja u većem opsegu nego što je to u skladu s doziranjem". Strateško nuklearno oružje, koje može uništiti čitave gradove, raspoređuje se na interkontinentalnim balističkim raketama i onima ispaljenim s podmornica i bombardera.

Njihov broj ograničen je Ugovorom Novi START, koji istječe početkom 2026. godine. S druge strane, taktičko nuklearno oružje ima manju snagu i namijenjeno je uporabi na bojištu. Procjenjuje se da Rusija ima između 1000 i 2000 taktičkih bojevih glava, dok SAD ima oko 200, od kojih je polovica raspoređena u Europi.

Propast ključnog sporazuma

Godine 1987. američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski vođa Mihail Gorbačov potpisali su Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je zabranjivao rakete dometa između 500 i 5500 kilometara. Sporazum više nije na snazi. SAD se formalno povukao iz ugovora sredinom 2019., za vrijeme mandata Donalda Trumpa, optužujući Moskvu za kršenje odredbi razvojem krstareće rakete 9M729.

NATO je također optužio Rusiju za kršenje sporazuma, što je Moskva negirala. Rusija je tada izjavila da neće raspoređivati rakete zabranjene ovim ugovorom dok SAD ne rasporedi svoje, što je poznato kao INF moratorij.

Nova utrka u naoružanju

SAD je na sjeverne Filipine rasporedio svoj raketni sustav srednjeg dometa, koji može ispaljivati krstareće rakete Tomahawk. Putin je 1. kolovoza najavio da će Moskva do kraja 2025. isporučiti Bjelorusiji balističke rakete srednjeg dometa Orešnik. U studenom 2024. Moskva je ažurirala svoju nuklearnu doktrinu kako bi opravdala nuklearni udar kao odgovor na napad na Rusiju od strane nenuklearne zemlje ako je podržava nuklearno naoružana nacija.

Tijekom Trumpovog mandata, američka strategija usmjerila se na "fleksibilnost i domet", uključujući modificiranje nekih bojevih glava na raketama Trident kako bi imale manju snagu.

Jon Wolfsthal, Hans Kristensen i Matt Korda iz Federacije američkih znanstvenika u lipnju su za Washington Post napisali: "Mnoge od najopasnijih ideja iz Hladnog rata se oživljavaju: oružje manje snage za vođenje 'ograničenih' nuklearnih ratova; razorne rakete koje bi mogle uništiti više ciljeva odjednom; ponovno raspoređivanje cijele klase projektila nekada zabranjenih i uništenih ugovorom."