BRAZILSKA policija otkriva kako je na mobitelu bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara pronađen dokument koji upućuje na to da je planirao bijeg u Argentinu. Bolsonaro je navodno namjeravao zatražiti politički azil u susjednoj zemlji uoči presude za planiranje vojnog udara, piše The Guardian.

Desničarskom populistu prijeti zatvorska kazna duža od 40 godina, a brazilski Vrhovni sud trebao bi se sastati u rujnu kako bi odlučio je li Bolsonaro kriv za pokušaj osporavanja rezultata predsjedničkih izbora 2022. godine, na kojima je izgubio od ljevičarskog protukandidata Luiza Inácia Lule da Silve. Iako Bolsonaro negira sve optužbe, pravni stručnjaci smatraju da je osuđujuća presuda gotovo sigurna s obzirom na težinu dokaza.

Dokazi pronađeni u Bolsonarovu mobitelu

Istražitelji savezne policije u srijedu su Vrhovnom sudu podnijeli izvješće na 170 stranica, u kojem navode da je dokument pronađen na Bolsonarovom telefonu u veljači 2024. godine, samo dva dana nakon što mu je oduzeta putovnica. U izvješću stoji da je bivši predsjednik planirao zatražiti politički azil u Argentini, kojom vlada njegov saveznik, desničarski predsjednik Javier Milei.

"U mojoj zemlji podrijetla progonjen sam iz suštinski političkih razloga i zbog političkih zločina", navodi se u nacrtu Bolsonarovog zahtjeva za azil, u kojem bivši čelnik sam sebe opisuje kao "politički progonjenu osobu".

Nedatirano i nepotpisano pismo bilo je naslovljeno na "najizvrsnijeg predsjednika Argentine Javiera Gerarda Milieija", a u njemu se tvrdi da se Bolsonaro "suočava s neposrednim uhićenjem" koje bi bilo "nepravedno, nezakonito, proizvoljno i neustavno". Izvor iz argentinske vlade potvrdio je za Reuters da ured predsjednika Mileija nije primio takvo pismo.

Pravne nevolje i američka intervencija

Bolsonaro je vladao Brazilom od 2019. do 2022. godine, a trenutno se nalazi u kućnom pritvoru u glavnom gradu Braziliji zbog kršenja sudske zabrane korištenja društvenih mreža. Unatoč tome, ustrajan je u namjeri da se na sljedećim predsjedničkim izborima suprotstavi Luli, iako mu je Vrhovni sud već zabranio kandidaturu zbog širenja dezinformacija.

Policija u svom izvješću zaključuje kako pismo upućuje na to da je Bolsonaro "planirao pobjeći iz zemlje, kako bi spriječio provedbu zakona". Ove optužbe pojavile su se nakon što je policija formalno optužila bivšeg predsjednika i njegova sina, kongresmena Eduarda Bolsonara, za pokušaj utjecaja na presudu poticanjem američkih dužnosnika da vrše pritisak na Vrhovni sud.

Presuda bi trebala biti donesena između 2. i 12. rujna. Eduardo Bolsonaro posljednjih mjeseci u SAD-u lobira kod administracije predsjednika Donalda Trumpa da izvrši pritisak na brazilske suce i vladu predsjednika Lule.

U srpnju je Trump uveo carine od 50% na brazilski uvoz kao odgovor na, kako je rekao, "lov na vještice" protiv Bolsonara, te najavio sankcije protiv Alexandrea de Moraesa, suca Vrhovnog suda koji vodi suđenje.

Osam od 11 sudaca brazilskog Vrhovnog suda ostalo je bez američkih viza. "To je zaista političko pogubljenje koje pokušavaju učiniti Bolsonaru. Mislim da je to strašno", izjavio je Trump novinarima prošli tjedan.

Sukobi unutar klana Bolsonaro

Policijsko izvješće otkrilo je i napete odnose unutar Bolsonarovog kruga uoči presude. U jednoj od WhatsApp poruka pronađenih na telefonu Jaira Bolsonara, njegov sin Eduardo velikim slovima reagira na očevu kritiku u jednom intervjuu: "Jebi se, jebeni nezahvalniče!".

U drugoj poruci, moćni evangelički pastor i Bolsonarov pristaša Silas Malafaia žestoko napada Eduarda Bolsonara zbog podrške Trumpovim carinama na brazilski uvoz.  "Žao mi je, predsjedniče. Tvoj sin Eduardo je neiskusan seronja koji predaje nacionalistički diskurs Luli i ljevici... potpuni idiot. Bijesan sam!", napisao je Malafaia, koji je također pod istragom i zabranjen mu je izlazak iz zemlje.

Eduardo Bolsonaro kritizirao je policiju zbog "objave privatnih, apsolutno normalnih razgovora", nazvavši taj potez "sramotnim" i politički motiviranim. U međuvremenu, ankete pokazuju rast potpore predsjedniku Luli nakon Trumpovih pokušaja pritiska na brazilske institucije. Više od 70% Brazilaca protivi se postupcima američkog predsjednika, dok ih samo 21% podržava.