ZAJEDNIČKA operacija nekoliko srednjoeuropskih zemalja razotkrila je navodnu bjelorusku špijunsku mrežu, a u središtu afere našao se bivši zamjenik ravnatelja moldavske obavještajne službe. Uhićen je zbog sumnje na izdaju i odavanje državnih tajni, potvrdilo je tijelo Europske unije za koordinaciju kaznenog pravosuđa (Eurojust), koje je surađivalo s rumunjskim, češkim i mađarskim vlastima, piše The Guardian.

Dvaput se sastajao s KGB-om i primao novac 

Iako Eurojust nije službeno objavio identitet, mađarski medij Telex imenovao je glavnog osumnjičenika kao Alexandrua Balana, bivšeg zamjenika šefa moldavske obavještajne službe i nekadašnjeg časnika za vezu u Kijevu. Njegov identitet potvrdio je i jedan moldavski dužnosnik.

Prema navodima Eurojusta, osumnjičenik se tijekom 2024. i 2025. godine dva puta sastao s časnicima bjeloruskog KGB-a u Budimpešti, gdje je primio novac i upute. "Sastanci su ugrozili nacionalnu sigurnost Rumunjske", priopćilo je europsko tijelo.

Zasad nije jasno koje je točno informacije Balan mogao odati, no poznato je da je nakon napuštanja moldavske obavještajne službe SIS bio aktivan sudionik raznim na sigurnosnim konferencijama diljem Europe.

Moldavija na raskrižju Istoka i Zapada

Ovaj slučaj događa se u osjetljivom trenutku za Moldaviju, koja se pod vodstvom proeuropske predsjednice Maie Sandu nalazi usred borbe za utjecaj između Rusije i Zapada. Zemlja je prošle godine na referendumu tijesnom većinom glasala za buduće članstvo u EU, a zapadne obavještajne agencije upozoravaju da Moldavija ostaje visoki prioritet za Moskvu.

Parlamentarni izbori u zemlji trebali bi se održati kasnije ovog mjeseca. Europski obavještajni izvor naveo je da je bjeloruski KGB "uglavnom usredotočen na bjelorusku dijasporu u Europi", ali i da sve tješnje surađuje s ruskim službama, pomažući im u provođenju operacija.

Za razliku od većine postsovjetskih zemalja koje su razdvojile svoje službe, bjeloruski KGB i dalje djeluje kao domaći represivni aparat i kao vanjska obavještajna agencija. Odnosi sa Zapadom drastično su se pogoršali nakon što je Aleksandar Lukašenko 2020. ugušio masovne prosvjede, čime je Moskva ojačala svoj utjecaj, a na čelo KGB-a postavljeni su ljudi odani Rusiji.

Protjerivanje diplomata i sigurnosni izazovi

Kao odgovor na aferu, Češka i Moldavija protjerale su po jednog bjeloruskog diplomata. Think tank iSANS iz Varšave identificirao je diplomata protjeranog iz Praga kao Mikalaija Dukštu, zaposlenika KGB-a koji je radio na tajnom zadatku kao savjetnik u bjeloruskom veleposlanstvu.

Michal Koudelka, šef češke sigurnosne službe BIS, upozorio je da otvorene granice unutar Schengena otežavaju borbu protiv špijuna. "Kako bismo uspješno suzbili ove neprijateljske aktivnosti u Europi, moramo ograničiti kretanje akreditiranih diplomata iz Rusije i Bjelorusije unutar schengenskog područja", poručio je Koudelka.