AUSTRALCI će odsad morati dokazivati da su stariji od 18 godina kako bi pristupili internetskim sadržajima za odrasle, poput pornografije, videoigara s oznakom R i seksualno eksplicitnih AI chatbotova. Nove mjere dio su šireg nastojanja australske vlade da zaštiti djecu od štetnog sadržaja, a platforme koje se ne budu pridržavale pravila suočit će se s višemilijunskim kaznama, piše BBC.

Strože provjere za zaštitu djece

Novi zakoni, koji stupaju na snagu, dolaze samo tri mjeseca nakon što je Australija uvela zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Australska povjerenica za e-sigurnost Julie Inman Grant izjavila je da su promjene nužne jer na internetu ne postoje zaštitne mjere kakve postoje u fizičkom svijetu. "Djeci ne dopuštamo ulazak u barove, prodavaonice alkoholnih pića, trgovine za odrasle ili kockarnice, no kad je riječ o internetskom prostoru, takve zaštite ne postoje", rekla je.

Do sada su korisnici u Australiji, kao i u mnogim drugim zemljama, svoju dob potvrđivali jednostavnim klikom na kućicu. Prema novim pravilima, platforme poput tražilica, trgovina aplikacijama, društvenih mreža, stranica za pornografiju i AI sustava morat će uvesti strože metode provjere. To može uključivati tehnologiju prepoznavanja lica, digitalne osobne iskaznice i podatke s kreditnih kartica.

Cilj je, kako kaže Inman Grant, osigurati da "ako mlada osoba na internetu traži sadržaj o samoubojstvu ili samoozljeđivanju, prvi rezultat koji će vidjeti bude linija za pomoć, a ne spirala štetnog sadržaja". Istraživanje njezine agencije pokazalo je da je svako treće dijete u dobi od 10 do 17 godina vidjelo seksualne slike ili videozapise na internetu, a više od 70 posto bilo je izloženo sadržaju koji prikazuje nasilje, samoozljeđivanje ili promovira poremećaje prehrane.

Reakcija pornografske industrije

Nekoliko dana prije stupanja na snagu novih mjera, neke od najvećih svjetskih pornografskih stranica, RedTube, YouPorn i Tube8, u vlasništvu kanadske tvrtke Aylo, prestale su dopuštati registraciju i pristup sadržaju korisnicima iz Australije.

Glasnogovornik tvrtke Aylo izjavio je da će se pridržavati novih pravila, ali je izrazio sumnju u njihovu učinkovitost. Poručio je kako ne vjeruje da će taj potez zaštititi djecu, već da će "umjesto toga stvoriti probleme vezane uz privatnost podataka i izložiti korisnike ilegalnom sadržaju na platformama koje se ne pridržavaju pravila".

Stručnjaci skeptični, upozoravaju na privatnost

Stručnjaci su podijeljeni oko utjecaja novih zakona. Dr. Rahat Masood, predavačica kibernetičke sigurnosti na Sveučilištu New South Wales (UNSW), smatra da će zakoni imati ograničen učinak. "Zakoni o provjeri dobi mogu postaviti prepreke, ali malo je vjerojatno da će u potpunosti spriječiti mlade u pristupanju ograničenom sadržaju", rekla je. Objasnila je da su mnogi mladi digitalno vrlo pismeni te da mogu koristiti alate poput VPN-a kako bi lažirali svoju lokaciju ili se poslužiti kreditnom karticom ili osobnim dokumentom roditelja.

Veću brigu, prema njezinim riječima, predstavlja mogućnost da će mladi potražiti sadržaj u "mračnijim kutovima interneta", poput nereguliranih stranih stranica, mreža za dijeljenje datoteka ili platformi kao što su Telegram i Discord, gdje su provjere dobi ograničene. Također je naglasila zabrinutost odraslih korisnika za privatnost podataka. "Mnogim ljudima je neugodna pomisao da se provjera identiteta povezuje s vrlo osobnom aktivnošću pregledavanja interneta", rekla je Masood.

Njezina kolegica s UNSW-a Sabrina Caldwell, koja predaje etiku u tehnologiji, slaže se da će promjene biti manjkave, ali smatra da će stvoriti dodatnu prepreku. "Za mnogu djecu, a i odrasle, ovo će biti učinkovito u izbjegavanju uznemirujućih slika i informacija bez upozorenja", kazala je. "Čak i ako se potajno provuku na takve stranice, trebali bi biti svjesniji opasnosti s kojima se mogu susresti."

Međutim, neki kritičari smatraju da su pravila o provjeri dobi potezi zbog kojih će društvo "apsolutno žaliti" u godinama koje dolaze. Seth Lazar, profesor filozofije na Australskom nacionalnom sveučilištu, nove mjere naziva "iznimno pogrešnima, kako s tehničkog stajališta, tako i iz perspektive liberalnih vrijednosti".

Umjesto toga, predlaže drugačiji pristup. "Umjesto ovih grubih politika koje se lako zaobilaze i stvaraju infrastrukturu u kojoj privatne tvrtke provode zakon, trebalo bi jednostavno naložiti da svaki pružatelj operativnog sustava mora stvoriti doista funkcionalne aplikacije za roditeljski nadzor", rekao je Lazar, dodavši da treba "izgraditi tehnologiju koja podržava roditelje, a ne zamjenjuje njihovu prosudbu".

Slične zakone uvelo je i Ujedinjeno Kraljevstvo prošlog srpnja, naloživši pornografskim stranicama da "snažno" provjeravaju dob korisnika, uz prijetnju kaznama do 18 milijuna funti ili 10 posto globalnog prihoda tvrtke.