KAKO se transatlantski razgovori o budućnosti Ukrajine intenziviraju, jedna tema probija u prvi plan, osobito u izjavama predsjednika SAD-a Donalda Trumpa: tko što plaća? Rasprava o milijardama utrošenim kako bi se Ukrajini pomoglo odbiti ruske napade od veljače 2022. godine, te o tome dijeli li se teret pravedno, sada je u središtu diplomatskih rasprava.

Euronews detaljno prikazuje tko točno što plaća i, što je još važnije, koliki je teret tih troškova relativno za svaku zemlju. U studenome prošle godine ukrajinski parlament, Verhovna rada, odobrio je rekordni vojni proračun od 45,9 milijardi eura za 2025. To je tada iznosilo 26,3% BDP-a zemlje ili 55% njezina ukupnog proračuna.

Rebalans ukrajinskog proračuna u srpnju

U srpnju je iznos revidiran kako bi uključio još 8,6 milijardi eura za potporu dodatnom vojnom osoblju, nabavu oružja i proizvodnju, čime je ukupni iznos podignut na 31% BDP-a, odnosno 67% svih rashoda središnje države.

Rashodi kao udio u proračunu pokazuju koliki se dio državnih sredstava izdvaja za neki prioritet, poput obrane, u odnosu na sve ostale izdatke. Dok rashodi kao udio u BDP-u mjere isti taj iznos u odnosu na veličinu cjelokupnog gospodarstva, dakle uključuju privatne tvrtke i druge ekonomske aktivnosti, kako bi se pokazao teret na gospodarstvo nacije u cjelini.

Iako ukrajinski proračun za obranu od 55 milijardi eura odražava potrebe za neposrednim preživljavanjem, sveobuhvatni ratni troškovi pokazuju ukupno opterećenje od 700 milijardi eura koje obuhvaća obnovu, humanitarne potrebe i gospodarske gubitke. Izdaci za obranu predstavljaju samo jednu sastavnicu financijskog utjecaja rata na zemlju.

Za usporedbu, izdaci Europske unije za ukrajinske obrambene napore, koji uključuju i izravnu potrošnju EU-a i bilateralnu potrošnju država članica, iznose oko 72 milijarde eura za trogodišnje razdoblje od 2022. do 2024. Izraženo kao postotak BDP-a, to je oko 0,3% BDP-a EU-a godišnje.

Izdaci SAD-a samo za ukrajinsku obranu tijekom iste tri godine iznosili su 57,3 milijarde eura, prema State Departmentu. To je znatno manje od brojke od 300 milijardi dolara koju je predsjednik SAD-a Donald Trump ranije spominjao. Izraženo kao postotak BDP-a, to iznosi oko 0,08% BDP-a SAD-a godišnje.

Svaki Ukrajinac godišnje za obranu plaća 1312 eura

Iako ne iznenađuje da je iznos potrošen na obranu Ukrajine za gospodarske sile poput SAD-a i EU-a tek djelić njihova godišnjeg BDP-a, to stvarne ukupne troškove ruskog rata za Ukrajince stavlja u perspektivu. Još jedan način da se brojke stave u kontekst jest koliko svaki pojedini građanin plaća za obrambene troškove Ukrajine.

Kad bismo uzeli ukrajinski proračun za obranu i podijelili ga prema trenutačnoj populaciji od oko 37,86 milijuna (brojke nisu precizne zbog velikog broja izbjeglica i interno raseljenih Ukrajinaca), mogli bismo zaključiti da je u razdoblju 2022. - 2024. svaki Ukrajinac platio oko 3424 eura za obranu, odnosno oko 1312 eura godišnje.

To je znatno više, i apsolutno i relativno, od onoga što doprinose građani SAD-a ili EU-a. Teško je utvrditi čvrst, fiksan iznos sredstava koje su SAD poslale Ukrajini od 2022. godine, jer se odluke o financiranju i isplatama ne podudaraju uredno s obrambenim ili potrošačkim proračunima onako kako je to bilo u našoj ukrajinskoj računici, no pretpostavimo najvelikodušnije brojke.

Ako bismo uzeli brojku Instituta Kiel od 111,28 milijardi eura, koja uključuje i potporu obrani i humanitarnu pomoć u razdoblju od najmanje tri godine, te je podijelili s brojem stanovnika SAD-a, tada je svaki američki građanin platio 108 eura godišnje za obranu Ukrajine.

Neke zemlje daju više, a Mađarska gotovo ništa

Za EU, ako ponovno uzmemo procjene Instituta Kiel o ukupnim vojnim i financijskim obvezama od oko 138 milijardi eura, tada iznos po svakom građaninu EU-a iznosi oko 95 eura godišnje. Za razliku od procjene za SAD, brojke ne bi trebale biti iste za cijelu uniju, jer neke zemlje više pridonose obrani Ukrajine, a druge pridonose malo ili nimalo osim zajedničkog proračuna EU-a, poput Mađarske.

Također, neke europske zemlje izvan EU-a, poput Norveške, doprinose obrani Ukrajine putem dodatnog instrumenta, European Peace Facilityja. Većina procjena pomoći EU-a Kijevu ne uključuje sredstva EPF-a.

Naravno, treba reći da je prosječna godišnja plaća ukrajinskog građanina oko 3500 eura, što njihov doprinos ratnim naporima čini ekvivalentnim otprilike trećini prosječne godišnje plaće. Gornje brojke čine se znatno manjim teretom ako ih usporedimo s prosječnom plaćom u EU-u, koja iznosi oko 29.600 eura prema Eurostatu, te u SAD-u, koja je oko 56.880 eura.

Ukrajinu u idućem desetljeću očekuju potrebe obnove u iznosu od 448,6 milijardi eura, što je gotovo devet puta više od proračuna za obranu za 2025. Četvrta procjena štete i potreba Svjetske banke, objavljena 25. veljače, dokumentirala je 150 milijardi eura izravne štete na infrastrukturi.

Šteta i razaranje stambenog fonda prednjače u svim sektorima s 48,8 milijardi eura, što pogađa 2,5 milijuna kućanstava i zahtijeva 71 milijardu eura za obnovu. Prometna infrastruktura pretrpjela je 31,6 milijardi eura štete, a za potpunu obnovu potrebno je 66,7 milijardi eura.

Štete u energetskom sektoru iznose 58,2 milijardi eura

Energetski sektor, teško pogođen 2024. godine, suočava se s troškovima obnove koji dosežu 58,2 milijarde eura. Za usporedbu, SAD i EU nisu imali izravne troškove ili štete na infrastrukturi zbog borbi, osim incidenata povezanih s ruskom sabotažom, kao što je oštećenje podmorskih telekomunikacijskih kabela u baltičkoj regiji u prosincu 2024.

Ove brojke obuhvaćaju samo ekonomsku stranu rata. Puno veći teret nosi se u izgubljenim životima, raseljenim obiteljima i razorenim zajednicama, brojkama koje nijedna knjigovodstvena tablica ne može u potpunosti obuhvatiti.