Što nam donosi novi Zakon o radu?
Foto: Vojko Bašić / Cropix
RAD kod kuće, kod više poslodavaca i zapošljavanje na pola radnog vremena samo su neke novosti novog Zakona o radu koji bi trebao biti donesen tijekom sljedeće godine, do ulaska Hrvatske u EU. Javna rasprava je krenula, a nove će odrednice jačati i štiti položaj žena na tržištu rada ali i omogućiti samozapošljavanje i zapošljavanje mladih.
Do ulaska u Europsku uniju Hrvatska bi trebala dobiti novi Zakon o radu kojim će se ne samo smanjiti nezaposlenost već i omogućiti fleksibilizacija tržišta rada, najavio je ministar Mirando Mrsić. U planu je uvođenje rada od kuće ili na pola radnog vremena što će uvelike koristiti majkama s malom djecom.
"Da taj rad od kuće ili kod kuće osuvremenimo i da omogućimo da bude što više prihvatljiv. Kada govorimo o radu za više poslodavaca on je moguć. Mi ćemo i tu, što se tiče same zakonske regulative neke stvari mijenjati. Recimo sada nije moguće platiti doprinose po satu, nego se uplaćuju po danima. Tu moramo napraviti neke novosti", kaže Mrsić.
Nove mjere u okviru samozapošljavanja
Aktivna politika zapošljavanja uključuje i pomoć za zadržavanje radnih mjesta, zapošljavanje umirovljenika ali i poticaj onima koji primjerice u 45-oj ostanu bez posla. Uz žene, do posla najteže dolaze mladi zbog čega Vlada planira i mjere u okviru samozapošljavanja.
"Svi oni koji će imati poslovnu ideju koja ima šansu da opstane na tržištu da će dobiti poticaje za samozapošljavanje, ali će ujedno i u Zavodu za zapošljavanje imati tihog partnera koji će ih voditi kroz onu godinu dana ili dvije", pojasnio je Mrsić.
Omogućit će se i pokretanje vlastitog biznisa za 700 kuna, a ideja Vlade je i da se novim Zakonom o radu ukinu oštre granice između rada na određeno i neodređeno vrijeme, kaže Mrsić. U Hrvatskoj je ove godine sklopljeno 150 tisuća ugovora o radu na određeno, a samo 10 tisuća na neodređeno vrijeme.
Žene su često stavljene u nepovoljan položaj
"Govorilo se u medijima o tom jedinstvenom ugovoru o radu. Dakle, to je jedan od modela, postoje i drugi modeli, tako da ćemo o tome čuti i stručnjake", istaknuo je Mrsić.
Jedna u nizu javnih rasprava koje se planiraju održavati do sredine sljedeće godine održana je u zagrebačkom KIC-u. Koplja su se uglavnom lomila oko ideje kako su samo žene te koje trebaju "part time job". Time su smatraju diskriminirane.
Sindikalac Krešimir Sever objasnio je kako je riječ o ženama majkama, koje su nerijetko stavljene u nepovoljan položaj, te nakon porodiljnog ili netom što ostanu trudne izgube posao.
"Ovdje je sada vrlo važno, u ovim trenucima ovako visoke zlouporabe rada na određeno vrijeme pronaći model u kojem će država stvoriti uvjete za spriječavanje zlouporabe rada na određeno vrijeme i na taj način onda zaštiti i buduću obitelj i ženu majku koja se kad se zaposli kao mlada, boji zatrudniti jer zna da nakon toga nema produljenja posla", istaknuo je Sever.
Novim je mjerama planirana i radna rehabilitacija radnika te osposobljavanje za novo radno mjesto ukoliko se radnik razboli, a novi će zakon odrediti i kvote za zapošljavanje invalidnih osoba. Naime na određen broj zaposlenika ići će i kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a tvrtke koje je ne ispune plaćat će penale.