"Poljoprivrede Slavonije i Vojvodine moraju se ujediniti, ako žele opstati"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Arhiva
EKONOMSKI analitičar Damir Novotny, vjeruje da će se nakon ulaska Hrvatske u EU znatno ubrzati proces objedinjavanja velikih privatnih tvrtki iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, a tom procesu mogle bi se pridružiti i tvrtke iz BiH, javlja Tanjug.
Novotny tvrdi da bi očekivani novi val integracija najviše trebale iskoristiti poljoprivredne tvrtke iz Slavonije i Vojvodine, kako bi stekle uvjete da znatno podići razinu produktivnosti i ravnopravnije konkuriraju na europskom i svjetskom tržištu poljoprivrednih proizvoda.
"Mi sada vidimo da je taj proces već odmakao u Mađarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Ukrajini i da, između ostalih, veliki američki igrači već stvaraju mega tvrtke, gomilaju proizvodnju i skladišne kapacitete", tvrdi Novotny.
Ukoliko se ne izvrši integracija tog tipa na razini Slavonije i Vojvodine, nikakve subvencije poljoprivrednicima, pa makar bile i veće od postojećih, u Hrvatskoj i Srbiji, neće pomoći lokalnim farmerima, mišljenja je Novotny.
On dodaje da, također, treba imati u vidu, kada je riječ o potrebi što brže integracije velikih poljoprivrednih kompleksa iz Hrvatske i Srbije, da će u budućnosti jedan dio ratarske proizvodnje, koja je u regiji Balkana najzastupljenija, biti u funkciji izrade biogoriva, što znači da i zbog toga treba što prije povećati produktivnost.
Prema riječima analitičara, Hrvatska vlada je ove i prethodnih godina ulagala u prosjeku oko pola milijarde eura u poljoprivredni proračun zemlje.
"Hrvatska je ukupno u deset godina izdvojila za poljoprivredni proračun oko pet milijardi eura i to je veliki novac", ističe Novotny, uz opasku da to, ipak, nije dalo željeni efekt u razvoju hrvatskog agrara.
Poljoprivrednici u Hrvatskoj, ali i Srbiji, do sada su uglavnom orijentirani na proizvodnju pšenice, kukuruza, soje i drugih ratarskih kultura i to, imajući u vidu da se ti proizvodi uzgajaju mahom na malim površinama, ne daje pravi financijski učinak, pa otuda i sadašnji prosvjedi hrvatskih seljaka koji nisu zadovoljni razinom subvencija, niti otkupnom cijenom žita.
Novotny ističe da je prosječna površina imanja koje obrađuju farmeri u najrazvijenijim zemljama EU uglavnom znatno veća nego u Hrvatskoj i Srbiji, gdje iznosi svega nekoliko hektara.
Na takvim većim posjedima prosječni prinosi pojedinih najvažnijih kultura su, zbog lakše primjene najmodernije mehanizacije i agrotehničkih mjera, drastično veći pa time i dobit farmera.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Uzgajivači kukuruza u Austriji, primjerice, postižu prosječne prinose od 140 do 160 metričkih centi po hektaru, što je oko dva i pol puta više nego u Hrvatskoj, kaže Novotny, uz napomenu da tome doprinose ne samo veće obradive površine, nego i modernija mehanizacija i primjena najnovijih agrotehničkih mjera.
U svijetu je, kako naglašava, sada jako izražen trend okrupnjavanja zemljišnih posjeda. Tako, na primjer, veliki farmeri u Kanadi, SAD, Brazilu, Venezueli i nekim drugim zemljama, raspolažu s imanjima ukupne površine i po nekoliko desetaka tisuća hektara.
Na takvim obradivim površinama se puno lakše, nego na minijaturnim posjedima, primjenjuje najsuvremenija mehanizacija kojom se upravlja i satelitski.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara