Foto: FAH

U RASPRAVI o izmjenama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru HDSSB je u četvrtak poslijepodne iznio svoj prijedlog da se kandidiranje zabrani svima koji su bili uključeni u velikosrpsku agresiju na Hrvatsku, bez obzira na Zakon o oprostu.

HDSSB-ov zastupnik Josip Salapić osvrnuo se na posjet Saboru Branimira Glavaša. "Branimir Glavaš u svom govoru, kada smo popili kavu u Saboru, nije nikoga vrijeđao, prozivao niti komentirao svoju nepravomoćnu presudu. Mi nismo izvodili performans niti cirkus u Saboru, nismo podsjećali na nevine žrtve, na žrtve Domovinskog rata bilo civile, bilo branitelje nego smo primili nekoga tko je utemeljio našu stranku u kojoj sam ja zastupnik, gdje sjedi sedam zastupnika Hrvatskog sabora", pojasnio je.

"Klub zastupnika HDSSB-a predlaže zabranu kandidiranja svim osobama koje su na bilo koji način bile uključene u velikosrpsku agresiju na RH tijekom Domovinskog rata. Tu ne mislim samo na one koji su za zlodjela počinjena u toj agresiji osuđeni već zabraniti treba kandidiranje svim osobama koje su bile sudionici velikosrpske agresije, oružane pobune protiv RH, a nisu suđene zbog Zakona o općem oprostu ili kolokvijalno zvanog Zakona o aboliciji", poručio je njegov stranački kolega Dinko Burić.

Burić: Zamislite da u izraelskom parlamentu sjede nacisti ili njihovi potomci

Ne može, kaže Burić, zastupnik biti onaj koji je s oružjem u ruci podupirao zvjerstva, divljanja, ubijanja i razaranja hrvatskog nacionalnog bića i nacionalne baštine. "Deklariranim i prikrivenim četnicima i četničkim vojvodama i svim sudionicima velikosrpske agresije nije mjesto u najvišem zakonodavnom i predstavničkom tijelu hrvatskoga naroda", rekao je dodavši kako je to isto kao i kada bi u izraelskom parlamentu Knessetu bilo dozvoljeno sjediti pripadnicima nacističke vojske ili njihovim potomcima.

Klub HDZ-a opetovano je obrazložio zašto je protiv predloženih zakonskih izmjena ističući kako se zalažu za ustavne promjene kojima će se ukinuti fiksna kvota za zastupnike iz dijaspore te biračima bez prebivališta u RH omogućiti da glasuju i izvan diplomatsko konzularnih područja.

"Dok vodimo računa o manjinama, svoje državljane smatramo manje vrijednim. Taj način ponašanja nisam vidio ni u jednoj državi u svijetu, to je hrvatski specifikum", zamjerio je vladajućima Davorim Mlakar (HDZ).

Naglasio je i kako se HDZ zalaže za preferencijalno glasovanje te je i uveo taj način glasovanja u izbore za Europski parlament. Obrazlažući kako se zalažu za ravnopravnost spolova, Mlakar je podsjetio kako su bili prva stranka koja je imala prvu predsjednicu stranke i premijerku, dali su prvu predsjednicu Republike, a na listi za Europski parlament imali više žena nego muškaraca.

Stazić: HDZ prvom prilikom potjerao iz stranke ženu koja je bila predsjednica HDZ-a

Replicirao je SDP-ov zastupnik Nenad Stazić, koji je kazao kako su imali ženu predsjednicu stranke pa su je potjerali iz stranke čim su ugrabili prvu priliku za to. "HDZ se snažno zalaže za borbu protiv korupcije pa je zato jedina stranka u povijesti hrvatske države koja je, zasad nepravomoćno, osuđena zbog korupcije", rekao je Stazić. Stoga, kaže, predlaže da se u izbornom zakonodavstvu osim zabrane kandidiranja onima osuđenim za koruptivna djela koji su iskoristili hrvatsku državu za bogaćenje, zabrani kandidiranje i strankama koje su pravomoćno osuđene za najteža kaznena djela.

"HDZ se zalaže za preferencijsko glasovanje ali ne na način kako ste vi napisali zakon jer je loš i nepismen. S obzirom da vam je pisana riječ struka, bez stranačke boje pročitajte tekst koji ste napisali, u miru, s razumijevanjem, pa ćete shvatiti što sam govorio", uzvratio je Mlakar.

Na prozivku zbog izbacivanja Jadranke Kosor, uzvratio je protupitanjem: "Želite da vam govorim o slučaju Mirele Holy koju je vaša stranka izbacila van?"

Nakon što je reformistica Natalija Martinčević opetovano prozvala SDP da svojim amandmanom pokušava čelnika njezine stranke Radimira Čačića "politički eliminirati", reagirala je Gordana Sobol (SDP) koja je podsjetila kako je Čačić prije tri i pol godine najavio da će se, ako bude pravomoćno osuđen za prometnu nesreću u kojoj je stradalo dvoje ljudi, prestati baviti politikom. "Takva optužba je moralno predavanje, a ako je i od vas i Čačića, previše je", kazala je.

Lesar predstavio izmjene Zakona o izbornim jedinicama

Laburist Dragutin Lesar, u četvrtak kasno navečer malobrojnim je zastupnicima kratko predstavio prijedlog svoje stranke za izmjene Zakona o izbornim jedinicama kojima bi se osigurao podjednak utjecaj birača u pojedinim jedinicama, no nakon cjelodnevne iscrpljujuće saborske rasprave o izmjenama Zakona o izborima zastupnika, zainteresiranih za raspravu nije bilo.

Taj prijedlog izmjena zakona o izbornim jedinicama, ističu Laburisti, slijedi tumačenje Ustavnog suda, koji je ocijenio kako bi preveliko odstupanje u broju birača između pojedinih izbornih jedinica moglo dovesti u pitanje zakonitost i ustavnost provedenih izbora.

"Temeljem podataka o broju birača u popisu birača s 30. prosincem prošle godine u 10 izbornih jedinica bilo je upisano 3.785.000 birača. Najveći broj upisan je u devetoj izbornoj jedinici, 432 tisuće, a najmanje u četvrtoj, 335 tisuća", podsjetio je Lesar naglašavajući kako je razlika 96.825 birača.

Laburisti predlažu da se Hrvatska, umjesto na sadašnjih 10, podijeli u šest izbornih jedinica, u kojima bi se birao različit broj zastupnika, ukupno njih 140.

Jedinice koje predlažu laburisti slijede granice županija, što je također preporuka Ustavnog suda.

"I izbori koji slijede održat će se po postojećim izbornim jedinicama. Osobno ću nakon objave konačnih rezultata proanalizirati preporuke Ustavnog suda, obratit ću se Ustavnom sudu po konačni pravorijek", najavio je Lesar. Neki, dodaje Lesar, računaju kako Ustavni sud ipak neće imati hrabrosti poništiti izbore u pojedinim izbornim jedinicama.

"Iako sam svjestan da naš prijedlog ni ovaj put neće biti prihvaćen, neće proći niti tri godine da će Hrvatska ovakav sličan zakon imati, a moja nesreća je u tome što neke stvari vidim prerano", uvjeren je Lesar.