"HRVATSKA ulazi u EU u trenutku u kojem se gospodarski nalazi u prilično lošoj situaciji. Ako se pogledaju brojke, vidi se da Hrvatska od početka financijske krize nijednu godinu nije okončala s pozitivnim gospodarskim rastom. Ona je ušla u recesiju, 2009., 2010. i 2011. ostala u recesiji, a i prošle godine je zabilježila pad od dva posto. I za ovu godinu su prognoze svih velikih institucija revidirane na niže. Deutsche Bank polazi od toga da će Hrvatska i u ovoj godini ostati u recesiji, vjerojatno s padom od 0,5 posto", naglasi je u uvodu razgovora za Deutsche Welle Kevin Körner analitičar njemačke banke Deutsche Bank. 

 

 

Kao i hrvatski analitičari i kritičari Vlade Zorana Milanovića, i njemački bankar smatra kako se vanjskim utjecajima i krizom u svijetu ne može objasniti dubina hrvatske krize. 

 

"Kada se govori o razlozima, uvijek iznova se spominju strukturni problemi. Na primjer, tržište rada. Kritika koja dolazi od EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odnosi se na njegovu nefleksibilnost, recimo na zaštitu radnika od otkaza. Tu su neki faktori koji tržište rada čine nefleksibilnim, recimo u usporedbi s baltičkim zemljama. One imaju fleksibilno tržište rada i zato su vrlo brzo mogle reagirati na krizu", kaže Körner dodajući da je bankovni sektor u Hrvatskoj u relativno dobrom stanju no Hrvatska ima loš kreditni rejting. 

 

"Loš kreditni rejting je prije svega indikator za vrlo tešku fiskalnu situaciju u Hrvatskoj. Fiskalni deficit je vrlo visok i, naravno, znači da će i zaduženje nastaviti rasti. Pitate što se može poduzeti. Trenutačno je situacija relativno teška. Imamo recesiju, što djelomično objašnjava poteškoće s konsolidacijom državnog proračuna. U recesiji se smanjuju i porezni prihodi. To Hrvatsku jako pogađa. Zbog recesije se manje investira i troši. I time se plaća i manje poreza", kaže ovaj zaposlenik Deutsche Banka dodajući da javni dug iznosi 60 posto BDP-a, no i MMF smatra da bi granica za Hrvatsku trebala biti 40 posto BDP-a. 

 

 

Njemački analitičar smatra kako je realno da država smanji investicije što će se opet negativno reflektirati na gospodarstvo. 

 

"Imamo dvije velike gospodarske grane koje su vrlo važne: turizam i brodogradnju, koja je godinama dobivala državnu pomoć. Obje grane su vrlo prociklične. To znači da turizam ovisi o tome da si turisti iz okolnih zemalja mogu priuštiti putovanja. Ako obližnje zemlje imaju gospodarskih problema, onda pada i broj turista. Isto vrijedi i za brodogradnju. Potražnja za brodovima je velika kada je globalno gospodarstvo jako. Ako imamo krizu, onda se smanjuje i izvoz. Hrvatska se mora pobrinuti za veću diversifikaciju. U hrvatskom gospodarstvu udio industrije je 25 posto, a uslužnog sektora oko 70 posto. Tu spada i turizam, koji je dobra gospodarska grana, ali se na nju ne smije previše oslanjati jer je povezana s rizicima", smatra Körner. 

 

No, vrlo je bitan njegov odgovor na pitanje što se za Hrvatsku zapravo mijenja nakon 1. srpnja 2013. godine. Njemački analitičar kaže da je ulazak u EU jako važan korak na zajedničko europsko tržište te da će se Hrvatska  morati pridržavati europskih propisa. 

 

 

"Jedan od problema još uvijek je korupcija. U međunarodnoj usporedbi Hrvatska nije pokazala pretjerano dobre rezultate. Poduzetnik koji želi investirati u inozemstvu gleda kakva je pravna sigurnost u određenoj zemlji, koliko je velik problem korupcije, može li brzo i jednostavno otvoriti tvrtku ili mora prijeći brojne birokratske prepreke ili davati mito. Hrvatska mora provesti strukturne reforme kako bi iskoristila prednosti članstva u Uniji. To na kraju krajeva ovisi o spremnosti na provedbu reformi, kako kod vlade tako i kod građana", kaže ovaj zaposlenik za Deutsche Welle. 

 

Isto tako smatra kako je dobro ako se pokažu istinitim najave o otkazima zaposlenih u javnom sektoru, smanjene su i plaće u javnom sektoru no te reforme nisu dovoljne.

 

"Reforme na tržištu rada su krajnje osjetljiva tema. Moraju biti moguće korekcije plaća na niže, ako se ne želi biti preskup u odnosu na druge države iz regije. No, pri tome nije važna samo cijena rada. Kada bi se gledalo samo na to, onda bi Njemačka bila preskupa. Tu se uspoređuju i produktivnost, opći uvjeti poslovanja, institucionalno okruženje, infrastruktura i slično. U usporedbi s drugima iz regije Hrvatska ima relativno visoke troškove rada. Potrebne su i reforme mirovinskog sustava, recimo povećanje starosne dobi za odlazak u mirovinu. To su osjetljive teme, tu se političari vrlo brzo suočavaju s nezadovoljstvom građana. Glavna je pretpostavka razumijevanje građana da su određene reforme doduše vrlo bolne, ali i nužne", zaključio je  Körner na kraju.