LeBron James skinut sa zgrade u Clevelandu
Tekst: Totalsport
Foto: AFP
GODINAMA je golemi Nikeov jumbo-plakat sa slikom LeBrona Jamesa dominirao pročeljem jedne zgrade u središtu Clevelanda. Uskoro ga više neće biti.
Radnici su u subotu počeli razmontiravati divovski mural na kojem dosadašnji košarkaški heroj Cleveland Cavaliersa u dresu svog zavičajnog kluba, raširenih ruku i glave zabačene unatrag, obavlja svoj mađioničarski trik s prahom, što je pretvorio u vlastiti ritual uoči svake domaće utakmice.
Legendarni je mural s godinama postao klivlendska znamenitost. Nakon sedam godina vjernosti 26-godišnji je krilni košarkaš napustio Cavalierse otišavši po naslov, koji u svom gradu nije uspio dohvatiti, u Miami Heat.
Kad su radnici počeli skidati dijelove murala, ispred zgrade na Ontario Streetu počeli su se zaustavljati pješaci, biciklisti, pa čak i vozači automobila, samo da bi još jednom pogledali gradsku posebnost koja će uskoro zauvijek nestati, njihova bivšeg ljubimca koji se odlaskom prometnuo u izdajnika.
"Uklanjamo mural LeBrona James pod nazivom "Svi smo svjedoci" iz središta Clevelanda. Proces bi trebao završiti za nekoliko dana", izjavio je glasnogovornik Nikea KeJuan Wilkins navevši da kompanija zasad ne zna kamo s divovskim znakom.
Nekoliko se navijača ukazalo ispod murala već u petak, kada su se radnici pripremali za početak izvođenja radova.
"Majka nas je poslala da fotografiramo plakat prije nego što ga skinu. Imam u svemu ovome nekakav gorko-slatki osjećaj", izjavila je Kayla Mack iz Norwalka u Ohiju.
U problemima su trgovci odjećom koji u zalihama imaju još Jamesovih dresova Cleveland Cavaliersa. Cijene padaju drastično jer dres više nitko ne želi kupiti. U jednoj trgovini u West Lakeu dresu je tako pala cijena sa 120 na 29,99$.
Inovativniji je potez napravila online-trgovina Fathead.com, inače tvrtka u vlasništvu vlasnika Cavaliersa Dana Gilberta. Cijenu dresa sa stotinu američkih dolara Gilbert je spustio na 17,41 dolar. Brojka nije odabrana bezveze. Te je godine, 1741., rođen petokolonaš u američkom ratu za neovisnost, Benedict Arnold.