GUSTI dim koji se širi iz šumskih požara daleko je opasniji za ljudsko zdravlje nego što se dosad vjerovalo, otkrila je nova studija. Istraživanje pokazuje da je broj smrtnih slučajeva uzrokovanih kratkotrajnom izloženošću sitnim česticama iz dima bio podcijenjen za nevjerojatnih 93 posto, piše The Guardian.

Istraživači su izračunali da je u Europi, u razdoblju od 2004. do 2022. godine, u prosjeku 535 ljudi godišnje umiralo zbog udisanja toksičnih čestica PM2.5 oslobođenih tijekom požara. Za usporedbu, standardne metode, koje su pretpostavljale da su čestice iz požara jednako štetne kao one iz drugih izvora poput prometa, predviđale su samo 38 smrtnih slučajeva godišnje.

Rekordna sezona požara u Europi

Ova studija dolazi u trenutku dok požari haraju južnom Europom. Najnoviji podaci EU-ovog sustava za praćenje požara pokazuju da je do sada u 2025. godini izgorjelo rekordnih 895.000 hektara. Pritom je u atmosferu ispuštena više nego dvostruko veća količina čestica PM2.5 u odnosu na prosjek za ovo doba godine u posljednja dva desetljeća.

Čestice iz dima su toksičnije

"Prethodno su ljudi pretpostavljali istu toksičnost za čestice šumskih požara i sve čestice", pojasnila je prof. Cathryn Tonne, epidemiologinja okoliša s Barcelonskog instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) i koautorica studije.

"Naš rad pokazuje dokaze da, iako se to događa rjeđe, utjecaj na zdravlje za istu količinu čestica je jači kod čestica šumskih požara", dodala je.

Zagađeni zrak predstavlja jednu od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju, a šumski požari značajno doprinose tom problemu. Jedna ranija studija procijenila je da je čak 1,53 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta godišnje povezano s kratkotrajnom i dugotrajnom izloženošću zagađenju zraka iz šumskih požara.

Povećan rizik od smrti

Istraživači s ISGlobala usredotočili su se na kratkoročne učinke dima, kombinirajući dnevne podatke o smrtnosti iz 32 europske zemlje s procjenama zagađenja česticama PM2.5 od 2004. do 2022. godine. Koristeći modele koji uzimaju u obzir očekivanu odgodu smrtnih slučajeva, otkrili su da izloženost dimu šumskih požara značajno povećava rizik od smrti u tjednu koji slijedi.

Za svaki dodatni mikrogram čestica PM2.5 po kubičnom metru zraka, ukupna smrtnost porasla je za 0,7%, smrtnost od respiratornih bolesti za 1%, a od kardiovaskularnih bolesti za 0,9%.

"Rezultati su zabrinjavajući, s obzirom na to da se šumski požari i drugi ekstremni događaji eksponencijalno povećavaju s klimatskim promjenama", komentirao je prof. Antonio Gasparrini, epidemiolog okoliša s Londonske škole higijene i tropske medicine, koji nije sudjelovao u istraživanju.

Opasnost koja se širi daleko od plamena

Posljednjih tjedana razorni požari, potaknuti toplinskim valovima, odnijeli su nekoliko života diljem južne Europe i Balkana. Međutim, smrtni slučajevi uzrokovani otrovnim dimom vjerojatno će proći nezapaženo.

"Dim može utjecati na populacije daleko od požara", rekla je Tonne. "Tako će mnogo više ljudi biti izloženo dimu nego neposrednoj fizičkoj prijetnji plamena."

Otrovno zagađenje iz šumskih požara ulazi u domove više od milijardu ljudi godišnje, pokazala je jedna ranija studija. Zaključeno je da su pročišćivači zraka učinkovito, ali skupo rješenje za onečišćenje zraka u zatvorenim prostorima.

Europski, a ne samo mediteranski problem

Rizik od požara raste kako emisije stakleničkih plinova zagrijavaju planet i isušuju vegetaciju. Ove godine posebno je teško pogođen Iberijski poluotok, gdje Španjolska i Portugal bilježe najveći dio izgorjele površine u Europi.

Izvanredni profesor Victor Resco de Dios, šumarski inženjer sa Sveučilišta u Lleidi, upozorava da će se požarni pojas u narednim godinama i desetljećima pomicati prema sjeveru.

"Ono čemu svjedočimo sada će se prije ili kasnije dogoditi i u srednjoj i sjevernoj Europi, gdje smo također vidjeli pogoršanje problema s požarima", rekao je. "Ovo nije mediteranski problem, već europski."