Foto: Hina

OSAMDESET posto svjetskog stanovništva živi u gradovima u kojima kvaliteta zraka nije u skladu s limitima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pokazala je studija.

"Iako su sve svjetske regije pogođene, ipak stanovnici najsiromašnijih gradova trpe najveće posljedice", kaže WHO.

Zagađenje zraka zbog povišene koncentracije lebdećih čestica - grubih (MP10) i finih (MP2,5) - a uključuje zagađivače poput sulfata, nitrata i ugljena, predstavlja prvi okolišni rizik za zdravlje. Zagađenje zraka povećava rizik od raka pluća i respiratornih bolesti, poglavito astme, kao i od nekih krvožilnih bolesti, te uzrokuje svake godine više od tri milijuna smrtnih slučajeva u svijetu.

Po studiji, 98 posto gradova s više od 100.000 stanovnika u zemljama s niskim ili srednjim prihodima ne poštuje smjernice WHO-a koje se tiču kvalitete zraka. Kada se radi o zemljama s visokim prihodima, taj postotak pada na 56 posto.

"Kada se zagađeni zrak uvuče u naše gradove, najranjivije gradsko stanovništvo - najmlađi, najstariji i najsiromašniji su najpogođeniji", kaže Flavia Bustreo, zamjenica glavnog direktora WHO-a zadužena za odjel za zdravlje obitelji.

Po stručnjacima koji su usporedili razinu finih čestica u 795 gradova u 67 zemalja, svjetska razina atmosferskog zagađenja u gradovima narasla je za osam posto između 2008. i 2013.

Najviša razina atmosferske zagađenosti zabilježena je u zemljama sa slabim ili srednjim prihodima u istočnom Mediteranu i jugoistočnoj Aziji, gdje je godišnja prosječna razina često pet do deset puta viša od limita koje je postavio WHO. Slijede ih države slabih prihoda zapadnog Pacifika.

Gradovi koji su najzagađeniji česticama MP10 su Ryad, New Delhi, Kairo i Peking.

U Europi razina koncentracije grubih i finih čestica praktično je ista u Londonu i u Ženevi, dok je malo viša u Parizu i Rimu.