VLADA je danas pomoćnicom ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva imenovala Suzanu Tarnik, a zamjenicom državne tajnice Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Natašu Mikuš.

Za predsjednika Upravnog vijeća Centra za ljudska prava, iz redova članova toga Vijeća, Vlada je imenovala Davora Krapca.

Dužnosti privremene ravnateljice Hrvatskog centra za mentalno zdravlje razriješena je Mirna Peršić Brida, a za novog privremenog ravnatelja imenovan je Dubravko Kužina.

Vlada je o razrješenjima i imenovanjima odlučivala na zatvorenom dijelu današnje sjednice.

Dobit javnih poduzeća u prošloj godini porasla 55 posto

Tvrtke u državnom vlasništvu prošle su godine poslovale sa 1,8 milijardi kuna dobiti, što je znatno više, za 55 posto, nego li godinu prije, istaknuo je premijer Sanader koji je s ministrom financija Ivanom Šukerom odbacio optužbe oporbe da je Vlada tom dobiti "krpala rupe u proračunu".

Ni za jedno od 19 poduzeća u većinskom vlasništvu države (na toj listi više nije HT), Vlada nije donijela odluku o povlačenju i lipe iz dobit za prošlu godinu, kazao je Šuker na sjednici Vlade koja je raspravila poslovanje tih tvrtki u 2004.

Potkrepljuje to podatcima da su u prošloj godini ulaganja tih tvrtki u imovinu povećana za 1,2 milijarde kuna u odnosu na 2003., odnosno da su im ulaganja porasla sa 16,4 milijarde na 17,6 milijardi kuna u 2004.

Šuker navodi primjer HŽ-a koji je lani investirao 1,8 milijardi kuna, što je oko 600 milijuna kuna više nego godinu prije.

Veseli ga i što državne tvrtke ove godine ulažu još i više nego lani.

Tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u prošloj su godini ostvarile ukupni prihod od 40,6 milijardi kuna, dok su im rashodi iznosili 38,7 milijardi.

S dobiti je poslovalo njih 15 i njihova ukupna neto dobit je 1,8 milijardi kuna.

To je sjajan rezultat, javna su se poduzeća okrenula unutrašnjim rezervama, rade efikasnije, a u mnogima smo, zbog nesposobnosti, promijenili upravljačke strukture, istaknuo je premijer.

Najveću neto dobit od 1,2 milijarde kuna ostvarila je INA, slijedi HEP sa 439,2 milijuna kuna, Croatia osiguranje sa 105,4 milijuna, itd.

S gubitkom su u prošloj godini poslovala četiri tvrtke u državnom vlasništvu - HŽ, Hrvatske pošte, Vjesnik i ACI.

Ukupni njihov gubitak je 315,4 milijuna kuna, pri čemu je najveći kod HŽ-a (175,4 milijuna), a slijede HP (134,7 milijuna), Vjesnik (10,8 milijuna), te ACI (1,5 milijuna).

Vodni doprinos plaćat će investitori građevina

Vlada je danas, kako bi osigurala stabilan izvor financiranja za održavanje vodotoka, obranu od poplava i sl. predložila uvođenje nove vodne naknade vodnog doprinosa.

Doprinos bi se plaćao na gradnju građevina, plaćao bi ga investitor, osnovica bi mu bio prostorni metar, a visinu će propisati Vlada.

Do prije sedam godina Hrvatska je imala vodni doprinos, plaćali su ga poslodavci i bio je jedini izvor iz kojeg se financiralo održavanje nasipa, vodnih građevina i dr. na državnim vodama.

Kad je, 1998., taj doprinos ukinut, sredstva za te namjene osiguravala su se iz državnoga proračuna, no bila su nedostatna.

Vlada stoga, kroz izmjene Zakona o financiranju vodnog gospodarstva predlaže uvođenje doprinosa koji bi se koristio na području cijele države po načelu solidarnosti i prioriteta.

Državni bi proračun, međutim, godišnje osiguravao oko 80 milijuna kuna za izgradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

Postojeća slivna vodna naknada bi se ukinula, a njena bi se osnovica razdijelila na tri vodne naknade - za uređenje voda, za melioracijsku odvodnju i za melioracijsko navodnjavanje.

Naknada za uređenje voda zapravo bi zamijenila dosadašnju slivnu naknadu, ali bi osnovica za nju bilo samo nepoljoprivredno zemljište.

Za poljoprivredno zemljište plaćale bi se pak ostale dvije naknade.

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković nada se da će novi sustav naknada osigurati i bolju zaštitu od poplava.

Taj se sustav mora dovesti u nulto stanje, a za to treba oko 2,5 milijarde kuna, istaknuo je ministar.

Vlada je kroz izmjene Zakona o vodama predložila da se vode umjesto na državne i lokalne dijele na vode prvog i drugog reda.

U prvom redu bile bi međudržavne i priobalne vode, kao i drugi veći vodotoci koje će popisati Vlada, a ostale bi bile vode drugog reda.

Vlada predlaže širenje zadaća Hrvatskih voda koje bi vodile registar zaštićenih područja, očevidnik koncesija, itd.

Od Sabora Vlada traži da potvrdi ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom u iznosu od 31 milijun eura za projekt tehnologijskog razvoja.

Država bi za taj projekt u četiri godine za taj projekt izdvojila još 5,6 milijuna eura.