POVIŠENA koncentracija specifičnog proteina u urinu mogla bi biti pokazatelj rizika od razvoja demencije, otkriva velika studija koju su proveli istraživači iz Nizozemske i Švedske, piše ScienceAlert.

Riječ je o albuminu, najzastupljenijem proteinu u ljudskoj krvnoj plazmi, koji se također nalazi u hrani poput jaja, mliječnih proizvoda i sjemenki. Bubrezi, koji filtriraju otpadne tvari iz tijela, u normalnim okolnostima ne propuštaju albumin u urin. Stoga je visoka razina albumina u mokraći, stanje poznato kao albuminurija, obično znak oštećenja bubrega. No, još je iznenađujuće otkriće da bi to stanje moglo predvidjeti i rizik od demencije.

Istraživanje na 133.000 sudionika

Ovaj zaključak proizlazi iz studije koja je obuhvatila gotovo 133.000 stanovnika Stockholma starijih od 65 godina koji nisu imali povijest demencije. Mlađi od 65 godina isključeni su jer se čak 96 posto dijagnoza demencije postavlja upravo u toj starijoj dobnoj skupini. Nakon praćenja u trajanju od otprilike četiri godine, kod 7 posto sudionika razvio se neki oblik demencije.

Istraživači su utvrdili da je albuminurija povezana s većim rizikom od razvoja demencije, čak i nakon što su u obzir uzeli funkciju bubrega i druge relevantne čimbenike. U usporedbi s osobama s normalnom razinom albumina u urinu (manje od 30 mg/g), oni s umjerenim razinama (30-299 mg/g) imali su 25 posto veći rizik, dok je kod onih s visokim razinama (više od 300 mg/g) rizik bio veći za 37 posto.

Kako su povezani bubrezi i mozak?

Postavlja se pitanje kakva je veza između ova dva naizgled nepovezana stanja. "Bubrezi i mozak mogu se činiti kao vrlo različiti organi, ali dijele važnu karakteristiku: oba ovise o osjetljivoj mreži malih krvnih žila", objasnio je Hong Xu, nefrolog s Instituta Karolinska u Švedskoj i dopisni autor studije.

"Kada su krvne žile u bubrezima oštećene, isti se proces često događa i u mozgu", dodao je. U skladu s tim, albuminurija je najsnažnije povezana s vaskularnom demencijom, koja nastaje zbog vaskularnih uzroka poput hipertenzije, dijabetesa ili moždanog udara. Vaskularna demencija drugi je najčešći oblik demencije, odmah iza Alzheimerove bolesti.

Potencijal za rano otkrivanje

Oštećenje bubrega omogućuje proteinima da procure u mokraću, a na sličan način oštećenje krvno-moždane barijere u mozgu dopušta toksičnim i upalnim molekulama da uđu u moždano tkivo, što dovodi do neuroloških problema povezanih s demencijom. Ova veza potvrđuje i rezultate prijašnjih istraživanja iz Norveške i SAD-a.

U budućnosti bi probir na albuminuriju mogao postati vrijedan alat za ranu procjenu rizika od demencije, posebno kod pacijenata s dijabetesom, hipertenzijom ili kardiovaskularnim bolestima. "Rano otkrivanje albuminurije moglo bi potencijalno odgoditi ili spriječiti početak demencije", zaključuje Xu. Budući da za demenciju još uvijek nema lijeka, naglasak ostaje na prevenciji i identificiranju faktora rizika.