Što se događa? U Australiji se tope ceste, SAD okovan ledom, oluje u Europi, rekordi i u Hrvatskoj
![Što se događa? U Australiji se tope ceste, SAD okovan ledom, oluje u Europi, rekordi i u Hrvatskoj](https://ip.index.hr/remote/bucket.index.hr/b/index/images2/dijagonalnivge.jpg?width=765&height=434)
Foto: Twitter, Getty images
TJEDAN za nama obilježili su vremenski ekstremi diljem svijeta, ali i u Hrvatskoj.
U subotu se veći dio istočne obale SAD-a probudio na polarnim hladnoćama i opasno niskim temperaturama, dok se to područje oporavlja od velike mećave koja je proteklih dana donijela obilan snijeg i jake vjetrove.
Australija na 47,3 stupnjeva Celzijevih
U nedjelju je pak zabilježen najtopliji dan od 1939. godine u Sydneyju gdje je temperatura u predgrađu Penrith dosegnula 47,3 stupnjeva Celzijevih i zbog vrućine je bio prekinut teniski meč Australian Opena.
Meteorološki zavod je prvotno objavio da je to najtopliji dan u području Sydneyja kad je temperatura dosegla 47,1 stupanj u zapadnom predgrađu Penrith.
Na stadionu gdje se igra kriket bilo je izmjereno 57,6 stupnjeva u sredini terena.
Natjecanje na međunarodnom teniskom turniru u Sydneyju također je obustavljeno kad su temperature premašile 40 stupnjeva Celzijevih. Francuskinja Kristina Mladenović, 11. igračica svijeta, prekinula je meč i na Twitteru napisala "Bila su 43 stupnja, a na igralištu možda i 50 u trenutku kada sam počela" te je izrazila žaljenje svojim fanovima, prenosi agencija AFP.
U širem području Sydneyja nametnuta je zabrana paljenja vatre kako bi se izbjegao rizik od požara, koji su uobičajeni u ljetnom razdoblju u Australiji.
Nekoliko požara već je zabilježeno u subotu, a veći broj kuća uništen je u državama Viktoriji i Južnoj Australiji.
Opasno razdoblje požara
U rujnu 2017. Australci su upozoreni da se pripreme na opasno razdoblje požara nakon jedne od najsuših zima dosad.
Više od 200 rekorda u temperaturi premašeno je širom Australije između prosinca 2016. i veljače 2017., s toplinskim valovima, požarima i poplavama tijekom ljetnih mjeseci.
Stručnjaci su upozorili da su temperature kopna i mora pogođene klimatskim promjenama koje vode još ekstremnijim vremenskim uvjetima.
Zbog relativno male naseljenosti (24 milijuna stanovnika) u odnosu na svoju površinu i velike ovisnosti o ugljenu kao energentu, Australija je jedan od najvećih svjetskih onečišćivača stakleničkim plinovima po glavi stanovnika.
Vrućine u Australiji uzrokovale topljenje asfalta
U subotu su temperature u Australiji bile malo niže, čak 7 stupnjeva Celzijevih, ali su svejedno dovele do topljenja asfalta na nekim mjestima, primjerice u državi Viktoriji i na otoku Tasmaniji.
Iako se najavljivalo da će u nedjelju doći do zahlađenja, temperature su samo porasle.
Poplave u Njemačkoj
Zbog visokog vodostaja Rajne, porajnske metropole Koeln i Duesseldorf poduzimaju mjere za zaštitu od poplave, a promet Rajnom od Koblenza do Duisburga je u potpunosti obustavljen, priopćili su u nedjelju gradovi uzduž Rajne.
Vodostaj Rajne u ponedjeljak bi, kako je priopćila uprava Koelna, mogao prijeći granicu od devet metara čime prijeti poplava staroj gradskoj jezgri oko čuvene katedrale. Šetalište uz Rajnu je već mjestimice poplavljeno.
U Duesseldorfu je pripremljeno 40 tisuća vreća s pijeskom za obranu od eventualnog izlijevanja Rajne.
Kritična situacija
U subotu poslijepodne policija je patrolnim čamcima spasila nekoliko šetača koji su ostali odsječeni na jednom riječnom otoku nakon što ih je iznenadio nagli porast vodostaja.
Situacija je kritična i na južnim pritokama Rajne, Moselu i Saaru, ali i na Dunavu.
Smirivanje situacije očekuje se tek od utorka kada bi vodostaji trebali polako početi opadati.
Koeln su u prošlosti često pogađale velike poplave, posljednji put 1995. kada je poplavljeno cijelo područje starog grada.
#Nevada Seguimos trabajando, ya con las primeras luces del día, coche coche metro a metro pic.twitter.com/fCGpT7tIPK
— UME (@UMEgob) January 7, 2018
#Nevada la mejora de las condiciones permite aligerar la descongestión de la #AP6 pic.twitter.com/hKf1J35YW4
— UME (@UMEgob) January 7, 2018
#Nevada #AP6 la descongestión de los viales permite el rescate de los vehículos pesados pic.twitter.com/smi8NX7EqB
— UME (@UMEgob) January 7, 2018
#Nevadas Tras horas atrapados, la comprensión y amabilidad de los españoles son un ejemplo. Muchas gracias a todos por mostrarnos vuestro aprecio. Sois nuestra razón de ser 🤝 pic.twitter.com/SYqJDGmRsE
— UME (@UMEgob) January 7, 2018
Toplinski val i u Hrvatskoj
Hrvatsku je pak je zahvatio siječanjski toplinski val - srušeni su povijesni rekordi za ovo doba godine.
U posljednjih 70 godina, odnosno otkako postoje mjerenja, dan Sveta tri kralja nikad nije bio topliji u Zagrebu, gdje je izmjereno 17,5 Celzijevih stupnjeva. Slijedi ga Osijek sa 17.
"Klimatološki gledano, tjedan u koji sada ulazimo je najhladniji tjedan u godini, a sinoptička situacija je zapravo primjerenija onom u toplom dijelu godine. Ovo je najtopliji blagdan sveta Tri kralja u Zagrebu, a skinuo je s trona onaj 2001. godine - kada je maksimalna temperatura tada bila za cijeli stupanj niža nego ona izmjerena danas u 14 sati", rekla je Željka Pogačić, meteorologinja RTL-a.
Stručnjaci godinama upozoravaju na ekstremne uvjete zbog klimatskih promjena
Da će ekstremne vremenske pojave biti sve češće u Europi, ali i diljem svijeta stručnjaci upozoravaju već godinama. Tako kažu da će, ne zaustavi li se globalno zagrijavanje, ekstremni vremenski uvjeti izazivati čak 50 puta više smrtnih slučajeva u Europi.
Broj smrtnih slučajeva mogao bi narasti s 3000 na 152.000 godišnje, a najugroženija bi bila južna Europa, pišu znanstvenici u časopisu The Lancet Planetary Health. U tom području godišnje zbog posljedica klimatskih promjena umre 11 stanovnika po jednom milijunu, a predviđa se da će taj broj narasti na 700 po milijunu.
"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim
vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.
Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije, oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća".
![](/Content/img/loader_40px.gif)
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati