Hrvatska pri vrhu po inflaciji u EU. Analitičar: Nama je to novo normalno

POTROŠAČKE cijene u Hrvatskoj u rujnu su porasle za 4,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su na mjesečnoj razini veće za 0,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Najveći rast zabilježen je u sektoru usluga, koje su poskupjele za 6 posto, a slijede hrana, piće i duhan s rastom od 5,6 posto te energija s 4,5 posto. Podaci Eurostata potvrđuju zabrinjavajući trend - Hrvatska se, zajedno sa Slovačkom, nalazi na drugom mjestu po visini inflacije u eurozoni, a ispred nas je samo Estonija s 5,2 posto,.
"To je rep turističke sezone"
Ekonomski analitičar Mladen Vedriš u razgovoru za RTL Danas istaknuo je kako ponovno ubrzanje inflacije nije iznenađenje.
"Nije. To je rep turističke sezone koja se produžila. Razina cijena je povećana u tim ljetnim mjesecima, ne samo u turističkim dijelovima zemlje, nego svuda. I te povećane cijene koje postoje na policama i dalje čine svoje. Tako da činjenica da smo na vrhu te ljestvice je nešto što je postalo za nas gotovo novo normalno."
Zašto je Hrvatska pri vrhu po inflaciji?
Vedriš objašnjava da su razlozi strukturne prirode, navodeći zatvorenija tržišta i oligopolnu strukturu kao ključne faktore.
"Razina cijena u Hrvatskoj vidjeli ste u drugim relativno malim zemljama, znači zatvorenija tržišta, veću mogućnost oligopolne strukture gdje jedan drugoga trgovci i veliki lanci prate. Znači nisu konkurencija, nego su zapravo zadovoljni sa tom razinom cijena", pojasnio je.
"Država mora upotrijebiti svoje alate"
Na pitanje kako se boriti s visokom inflacijom unatoč relativno malim promjenama na tržištu, Vedriš naglašava odgovornost države.
"To znači da država mora instrumentima porezne politike, piskalne politike, znači monetarnom politikom, politikom dohodaka država ima alate. To je one toolboxi, sada je pitanje kako će te alate upotrijebiti. Isto tako bi bilo razumno pogledati kako to upotrijebljuju zemlje koje imaju znatno nižu stopu inflacije."
"Uloga udruga potrošača je ključna"
Vedriš smatra da statistički podaci nisu dovoljni te da je nužan snažniji angažman udruga za zaštitu potrošača.
"Lijepo je da čujemo podatke Eurostata, ali ja bih još puno radio da imamo snažne utruge potrošača i to je svojevrsni monitoring, da svaki dan, svaki tjedan, te udruge na svojim portalima, stranicama objavljuju ko je poskupio cijene, da se objavljuje struktura cijena, da se vidi koliko ko participira.
U tome mi zapravo putujemo kroz maglu cijena bez GPS-a i to je hrvatski problem. Znači ukoliko hoćemo mora se djelovati."
Dodao je kako je u drugim zemljama pritisak javnosti i udruga znatno jači. "Sa ovim instrumentima ekonomske politike djeluje država, a na javne ceni utruge potrošača su vrlo snažne u tim zemljama i vrlo često dižu i tužve potim projedinih protagonista koji neopravdano dižu cijenu.
Znači nije dovoljno konstatirati epidemiju, epidemija se ovaj put zove inflacija, mora se boriti odgovarajućim mjerama i stvoriti sustav koji to permanentno prati, osim samog čitanja statističkih podataka."
Ima li inflacija svoj plafon?
Na kraju, upozorava da se problem neće riješiti sam od sebe i da ne treba očekivati gornju granicu rasta cijena.
"Nema tu plafona, obično kad inflacija raste može biti ovakva puzajuća kao je kod nas, može dobiti eskalaciju i onda nastupe veći problemi, znači puno bolje je liječiti temperaturu gripe nego upale pluća.
Znači de facto ako je inflacija jedna nacionalna državna situacija, onda odgovarajuće institucije, prvenstveno izvršne vlasti moraju stvoriti sustav. Mi nemamo naravno ni vremena, ni mogućnosti, ali tekako ako pogledate praksu drugih zemalja koje su suzbile tu inflaciju, to je moguće. Samo se mora početi energičnije djelovati", zaključuje Vedriš.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati