ZASTUPNIK u Europskom parlamentu i bivši ministar vanjskih poslova iz redova HDZ-a, Davor Ivo Stier gostovao je na N1 televiziji gdje je komentirao stanje transatlantskih odnosa, europskih obrambenih kapaciteta i budućnost NATO-a.

Ratu u Ukrajini ne nazire se kraj. U nedjelju su Rusi u Sumi na sjeveru te države izveli najsmrtonosniji napad ove godine. Poginulo je najmanje 34 ljudi.

"Putin bi zaustavio rat kada bi to htio"

"Nema rezultata koji ulijeva nadu da će uskoro doći do kraja rata. Započeo ga je Vladimir Putin i kada bi to htio, zaustavio bi ga – Vladimir Putin. I tu je glavni problem – on to očito ne želi, inače bi rat bio gotov", započinje Davor Ivo Stier koji nedjeljni masakr tumači kao jasnu poruku Rusije Kijevu, ali i američkoj administraciji.

"Trump se angažirao i nitko nije mislio da će rat doslovno biti gotov u 24 sata, ali da će se ubrzati procesi koji bi doveli barem do primirja, to da. Međutim, vidjelo se koliko je teško doći do toga upravo zato što Putin to ne želi", smatra Stier. Dodaje da su mnogi argumenti koji su se koristili, a koji su dolazili i od samih članova Trumpove administracije – da je sve počelo zbog širenja NATO-a – ne stoje, jer to "očito nije bio glavni razlog."

Glavni razlog rata je, kako kaže Stier, imperijalistička politika Vladimira Putina: "Dok je se ne odrekne, imamo ugrozu s te strane", ističe i dodaje da kad do mira i dođe, fokus treba biti da to "ne bude mir koji će do te mjere nagraditi agresora jer je to presedan koji potiče nove agresije", rekao je.

"Transatlantski odnosi su u krizi"

Komentirajući stanje transatlantskih odnosa, Stier kaže da oni prolaze kroz krizno razdoblje. "Nije se moglo zamisliti prije nekoliko godina da bi uopće mogli pasti na tu razinu. NATO se neće raspasti, niti nestati, ali transatlantski odnosi će se preoblikovati", predviđa Stier. Na koji način?

"Unutar NATO-a će se stvarati takozvani europski stup. On je bio nezamisliv 90-ih. Danas će europske članice NATO-a, od kojih je većina i dio EU-a, prije NATO-ve objedinjene odluke dogovarati svoj europski stav i na taj način pregovarati s Amerikancima. Ostat će taj okvir NATO-a i transatlantskog savezništva", predviđa on, ali ono će biti preoblikovano. To podrazumijeva jačanje Europe, odnosno kako kaže Stier, prvenstveno "jačanje obrambenih kapaciteta iz nacionalnih proračuna."

Pritom ističe Njemačku koja se obvezala potrošiti 500 milijardi eura na obranu u narednih 12 godina. "Znači da ćemo u Njemačkoj imati treći najveći vojni proračun u svijetu. To mijenja i transatlantske odnose i odnose europske sigurnosne arhitekture", podvlači europarlamentarac.

"Europa kao mirovni projekt, ali i novi geopolitički igrač"

"Europa nije stvorena da bi bila geopolitički subjekt koji će voditi ratove s trećim zemljama, već prvenstveno kao mirovni projekt kako države koje u njemu sudjeluju više ne bi ratovale između sebe. Europa je više jedan politički i pravni sustav koji osigurava mir među članicama", podsjeća, no ističe da se na SAD više ne može osloniti, što jasno govori i sam Trump kad poziva na samostalnost Europe kao geopolitičkog subjekta.

Međutim, smatra da SAD treba Europu kao glavnog saveznika. Iako ne misle svi američki političari tako, jedan dvostranački konsenzus, tvrdi Stier, ipak postoji: "Trumpova administracija si je kao glavni cilj postavila geopolitičku konkurenciju s Kinom. Oko svega ostalog su velike razlike između demokrata i republikanaca. S tim se ne mogu nositi ako nemaju saveznike," zaključuje Stier koji smatra da je Trump neke stavove trebao revidirati, a što smatra da je sad vidljivo i samom američkom narodu.