Spomen na žrtve atentata u Beogradu 1928.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NA DANAŠNJI dan 1928. u beogradskoj skupštini srpski radikal Puniša Račić izvršio je atentat na hrvatske zastupnike Stjepana i Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Pernara i Ivana Granđu..
Hicima iz pištolja Puniša Račić na mjestu je ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a teško ranio Stjepana Radića koji je od posljedica ranjavanja umro 8. kolovoza iste 1928.
U atentatu su ranjeni Ivan Pernar i Ivan Granđa.
Atentat je izveden uz znanje i poticaj velikosrpskih krugova radikalne stranke, čiji je osnivač, dugogodišnji predsjednik i nositelj njezine velikosrpske ideje bio Nikola Pašić.
Stjepan Radić, vođa Hrvatske seljačke stranke, postao je ozbiljna smetnja kralju Aleksandru Karađorđeviću u provedbi njegovih težnji za apsolutnom vlašću, a radikalnim krugovima u ostvarivanju velikosrpskih ambicija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
I drugi zastupnici HSS-a, ubijeni u tom atentatu, Pavle Radić i Đuro Basariček bili su dugogodišnji ugledni članovi HSS-a.
Stjepan Radić rođen je 1871. u Trebarjevu Desnom pokraj Siska, a s bratom Antunom, koji je također jedan od utemeljitelja HSS-a, osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku 1904. Kasnije je stranka preimenovana u Hrvatsku seljačku stranku i taj naziv ima i danas.
Pavle Radić, sinovac Stjepana Radića, rođen je 1880. također u Trebarjevu Desnom. Tijekom 1925. privremeno je preuzeo vodstvo stranke zbog uhićenja Stjepana Radića. Od 1925. do 1926. bio je ministar agrarne reforme.
Đuro Besariček rođen je 1884. u Zagrebu. Bio je pravnik, a član HSS-a od osnutka stranke. U Narodnu skupštinu izabran je prvi put 1920., a značajan je bio njegov rad na reformi sela i na suzbijanju kriminala.
Misa zadušnica za žrtve beogradskog atentata služit će se večeras u 19 sati u crkvi Sv. Petra u Zagrebu, priopćio je HSS.
U njihov spomen dužnosnici HSS-a položit će danas vijence na grob svojih predsjednika Stjepana Radića, Vladka Mačeka i Jurja Krnjevića u Mirogojskim arkadama.
Hicima iz pištolja Puniša Račić na mjestu je ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a teško ranio Stjepana Radića koji je od posljedica ranjavanja umro 8. kolovoza iste 1928.
U atentatu su ranjeni Ivan Pernar i Ivan Granđa.
Atentat je izveden uz znanje i poticaj velikosrpskih krugova radikalne stranke, čiji je osnivač, dugogodišnji predsjednik i nositelj njezine velikosrpske ideje bio Nikola Pašić.
Stjepan Radić, vođa Hrvatske seljačke stranke, postao je ozbiljna smetnja kralju Aleksandru Karađorđeviću u provedbi njegovih težnji za apsolutnom vlašću, a radikalnim krugovima u ostvarivanju velikosrpskih ambicija.
I drugi zastupnici HSS-a, ubijeni u tom atentatu, Pavle Radić i Đuro Basariček bili su dugogodišnji ugledni članovi HSS-a.
Stjepan Radić rođen je 1871. u Trebarjevu Desnom pokraj Siska, a s bratom Antunom, koji je također jedan od utemeljitelja HSS-a, osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku 1904. Kasnije je stranka preimenovana u Hrvatsku seljačku stranku i taj naziv ima i danas.
Pavle Radić, sinovac Stjepana Radića, rođen je 1880. također u Trebarjevu Desnom. Tijekom 1925. privremeno je preuzeo vodstvo stranke zbog uhićenja Stjepana Radića. Od 1925. do 1926. bio je ministar agrarne reforme.
Đuro Besariček rođen je 1884. u Zagrebu. Bio je pravnik, a član HSS-a od osnutka stranke. U Narodnu skupštinu izabran je prvi put 1920., a značajan je bio njegov rad na reformi sela i na suzbijanju kriminala.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Misa zadušnica za žrtve beogradskog atentata služit će se večeras u 19 sati u crkvi Sv. Petra u Zagrebu, priopćio je HSS.
U njihov spomen dužnosnici HSS-a položit će danas vijence na grob svojih predsjednika Stjepana Radića, Vladka Mačeka i Jurja Krnjevića u Mirogojskim arkadama.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati