Sud u Salzburgu donio je u četvrtak oslobađajuću presudu za 16 osoba optuženih da su svojim nemarom skrivili požar u žičari na skijalištu Kaprun u studenom 2000. godine, pri čemu je poginulo 155 ljudi, a ta je presuda izazvala gnjev članova obitelji žrtava.

Članovi obitelji su povicima s javne galerije izrazili svoje nezadovoljstvo oslobađajućom presudom, a većina ih je potom u znak prosvjeda napustila sudnicu. Nakon saslušanja 95 svjedoka koje je trajalo 20 mjeseci sudac Manfred Seiss ocijenio je u četvrtak da djelatnici žičare, tehničari i članovi uprave, ne snose odgovornost za izbijanje požara.

Tužitelj je nastojao dokazati da električni grijač koji je uzrokovao požar nije dizajniran za upotrebu u žičari, da u kabinama nije bilo protupožarne opreme i da se njihova vrata nisu otvorila, kao što je predviđeno u slučaju nesreće, čime su putnici ostali bespomoćno zarobljeni u plamenu.

Obrana je tvrdila da nitko nije mogao predvidjeti takav razvoj događaja i da su državni inspektori potvrdili da žičara i kabine zadovoljavaju sigurnosne standarde.

"Gdje je pravda? Gdje je poštenje? Nema pravde u Austriji, zlo mi je od svega", rekao je Peter Decker, Austrijanac koji je u nesreći izgubio sina. Njemica Ursula Geiger, koja je u tragediji također ostala bez sina, izašla je iz sudnice u trenutku čitanja presude. "Nisam to mogla slušati. Austrijski zakoni imaju toliko rupa da ih tužiteljstvo nije moglo pokrpati", rekla je.

Odvjetnik jedne od žrtava, američkog državljanina, najavio je pokretanje građanske tužbe u Sjedinjenim Državama. Odvjetnik Michael Witti, koji je zastupao roditelje 83 žrtava iz Njemačke i Nizozemske, ovakvu je odluku suda u Salzburgu nazvao "političko-pravnim skandalom".

Žičara u Kaprunu se pomoću kabela uspinje tunelom dugim 3200 metara kroz planinu Kitzsteinhorn, južno od Salzburga. Nakon izbijanja požara dvije kabine su ostale blokirane 600 metara u dubini tunela. U najvećoj mirnodopskoj katastrofi u Austriji smrtno je stradalo 155 ljudi iz nekoliko zemalja. Među njima nije bilo hrvatskih državljana. Žičara u Kitzsteinhornu sagrađena je 1974. i bila je prva koja je išla kroz planinu. Čitav je sustav 1994. bio obnovljen i moderniziran.

(Hina) xdj ydv