ZNANSTVENICI su potvrdili otkriće trećeg poznatog međuzvjezdanog objekta koji je ušao u Sunčev sustav. Objekt, koji se trenutno kreće brzinom od 245.000 kilometara na sat, prvi je detektirao sustav za rano upozoravanje na udare asteroida (ATLAS) 1. srpnja. Sada je i službeno klasificiran pod imenom 3I/ATLAS, potvrdili su NASA-in Centar za proučavanje objekata bliskih Zemlji i Međunarodna astronomska unija (IAU).

Dolazi iz drugog zvjezdanog sustava 

Astronomi vjeruju da 3I/ATLAS dolazi izvan našeg Sunčeva sustava na temelju dvije ključne značajke: izuzetno velike brzine i izdužene putanje. Objekt ima ekscentričnost orbite od 6.3, što daleko nadilazi vrijednosti ikad izmjerene za tijela u Sunčevu sustavu – granica za "bijeg" iz gravitacije Sunca je ekscentričnost veća od 1.

To znači da nije gravitacijski vezan za Sunce i da će, nakon što prođe najbližu točku, ponovno otići u međuzvjezdani prostor.

Tek treći put u povijesti

Prvi potvrđeni međuzvjezdani objekt bio je Oumuamua, otkriven 2017., a drugi komet 2I/Borisov, otkriven 2019. Za razliku od njih, 3I/ATLAS je identificiran i potvrđen kao međuzvjezdani za samo nekoliko dana.

Zasad se ne zna točno je li riječ o kometu ili asteroidu – službena klasifikacija trenutačno glasi "komet", no objekt ne pokazuje uobičajene karakteristike kometa poput sjajne kome ili repa. Neki znanstvenici pretpostavljaju da se radi o 20 kilometara dugačkom asteroidu.

Leti prema Suncu, ali ne prijeti Zemlji

Trenutno se 3I/ATLAS nalazi unutar orbite Jupitera, a perihel – točku najbližu Suncu – dosegnut će 29. listopada, i to blizu Marsove orbite. Najbliže Zemlji će proći u prosincu, ali ne predstavlja nikakvu prijetnju našem planetu.

Ovakva otkrića su rijetka, ali znanstvenici smatraju da bi mogla postati učestalija. Prema novim istraživanjima, tisuće sličnih objekata iz zvjezdanih sustava poput Alpha Centaurija možda već putuje rubovima našeg sustava. Neki od njih, iako sitni poput zrnaca pijeska, mogli bi redovito padati u Zemljinu atmosferu, neprimijećeno.

Zahvaljujući novim opservatorijima poput Vera Rubin Observatorija, mogućnost detekcije ovakvih međuzvjezdanih "putnika" sve je veća. Tijekom samo 10 sati testnog snimanja, Rubin je otkrio više od 2000 dotad nepoznatih asteroida, što je svojevrsna najava nove ere istraživanja svemira.