"Talijanski genocid u Dalmaciji Konclogor Molat" (374 str.) naslov je upravo objavljene knjige publicista Josipa Grbelje u kojoj se dokumentirano prikazuje talijanska okupacija 1941.1943. istočne jadranske obale, s naglaskom na zločine u Dalmaciji i koncetracijskom logoru Molatu pokraj Zadra.

"Kada ova knjiga ugleda svjetlo dana, nitko više neće imati pravo reći da ne zna što se dogodilo i događalo čovjeku u Dalmaciji i u drugim hrvatskim krajevima u vrijeme talijanske okupacije", zapisao je u predgovoru knjizi "Planirani genocid" Nikola Muslim, predsjednik Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava. On smatra kako je talijanski zločini i genocid nad Hrvatima i drugim stanovnicima na istočnoj jadranskoj obali, osobito od 1918. do 1945., ne smiju biti prešućeni i zaboravljeni ni pod kojim uvjetima.

Konclogor Molat pokraj Zadra (početak ljeta 1942. - rujan 1943.) autor knjige naziva jednim od najstrašnijih i najvećih fašističkih logora na svijetu, koji je prešućivan gotovo pola stoljeća.

Takvu tvrdnju u predgovoru knjizi "Zorno, dokumentirano" potvrđuje i Vladimir Alavanja, kustos zadarskoga Narodnog muzeja koji tvrdi kako o konclogoru Molat, osim u lokalnoj zadarskoj sredini, nije dovoljno pisano i da ostala hrvatska i svjetska javnost nije o njemu dovoljno znala.

Smatra se da je kroz molatski logor prošlo oko 10.000 ljudi, a neki tvrde kako je ta brojka premašivala 20. 000.

Zagrebačka povjesničarka Narcisa Lengel Krizman taj logor u jednom radu nazvala je "grobljem živih", što dokazuje relativno velik mortalitet, posebno djece i staraca.

Logor je bio smješten u molatskoj uvali Jaz, čuvalo ga je 150 karabinjera i oko 500 vojnika. Po podatcima upravitelja molatskoga logora koji su poslani generalnoj direkciji policije 25. studenoga 1942., u njemu su od 30. lipnja 1942. umrle 422 osobe.

Uz hrvatsku obalu talijanski fašistički logori bili su na dubrovačkom području - Kupari, Lokrum i Lopud, zatim brački logori, hvarski logor, na Zlarinu, na Ugljanu, na Ošljaku, u Bakru, Crikvenici, Kraljevici, Lovranu i Rabu, koji je Državna komisija DFJ smatrala najstrašnijim.

Grbelja, koji je sam u Drugom svjetskom ratu izgubio devetero članova obitelji te mu je uništeno kućno ognjište, na kraju knjige napominje kako je talijanski genocid u Dalmaciji otkrio u svoj njegovoj surovosti i punoći, i to ne zbog mržnje i netolerancije, nego kako bi se pomoglo budućim naraštajima da ne podliježu manipulacijama i ne zaborave zločin.

Dijelove knjige "Talijanski genocid u Dalmaciji - konclogor Molat", koju je objavila Udruga logoraša antifašista u talijanskom koncentracijskom logoru Molat, hrvatski politički dnevnik "Vjesnik" u prosincu i siječnju prenio je u svojem podlistku u 36 nastavaka.

(Hina) xmc ymc