ISTAKNUTI članovi ruske oporbe, koji su danas nastupili pred zastupnicima Europskog parlamenta, poručili su da Rusija može izaći iz autoritarnog stiska Vladimira Putina samo ako Ukrajina preživi rusku agresiju.

"Ako želite pomoći demokratskom pokretu u Rusiji, molim vas – spasite Ukrajinu od Putina!", rekao je oporbeni političar i bivši politički zatvorenik Ilja Jašin tijekom obraćanja u Bruxellesu.

"Putinova pobjeda u Ukrajini samo bi učvrstila njegov režim, učinila ga još agresivnijim i opasnijim", upozorio je Jašin. "To bi stvorilo dodatnu prijetnju Europi... Neće se zaustaviti samo na Ukrajini."

"Putin ubija i dalje je slobodan"

Uz Jašina su govorili Julija Navaljna, udovica Alekseja Navaljnog koji je preminuo u zatvoru u Arktiku 2024., i Vladimir Kara-Murza, rusko-britanski novinar i bivši politički zatvorenik. Svi troje apelirali su na EU da poveća pomoć Ukrajini i produbi suradnju s ruskom oporbom.

"Putin zatvara, muči i ubija političke protivnike... napada susjedne zemlje, čini strašne zločine i još uvijek slobodno hoda okolo", rekla je Navaljna. "Zašto ga nismo zaustavili? Zašto vi niste? Mislim da je to zato što još nismo udružili snage."

Naglasila je da Putinova agresija nije stala niti će stati na Ukrajini: "Da nije napao Ukrajinu, bila bi to neka druga susjedna zemlja. Dok god je diktator na vlasti, to neće prestati."

Napet odnos Ukrajine i ruske oporbe

Odnosi između Ukrajine i ruskih oporbenih figura bili su godinama napeti, pogotovo jer su neki od njih, uključujući i bliske suradnike Alekseja Navaljnog, izbjegavali jasno osuditi rusku aneksiju Krima 2014. godine. No, od početka Putinove invazije na Ukrajinu u veljači 2022., mnogi su zauzeli jasniji stav u obrani ukrajinskog suvereniteta.

Navaljna je 2024. godine u Rusiji osuđena u odsutnosti zbog "ekstremističkog djelovanja", odnosno sudjelovanja u radu zaklade za borbu protiv korupcije koju je osnovao njezin suprug, a koju su vlasti zabranile 2021. Trenutačno živi u egzilu i u Rusiji je čeka uhićenje.

Jašin i Kara-Murza oslobođeni su prošle godine u razmjeni zatvorenika koju je dogovorila administracija tadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena. Navaljna je zahvalila na toj akciji: "Uspjeli smo izvući 16 nevinih ljudi iz Putinova gulaga – dvoje njih danas govori ovdje."

"Svaki zapadni političar trebao bi znati da je ruka koju pruža Putin krvava"

Dodala je da nova administracija u SAD-u, predvođena aktualnim predsjednikom Donaldom Trumpom, ima "druge prioritete" i da više ne ulaže isti napor u pomoć političkim zatvorenicima.

Trumpov odnos prema Kremlju znatno se razlikuje od onog Bidenove administracije. Trump je više puta okrivio Kijev za početak rata i poručio da "razumije" zabrinutost Moskve oko mogućeg ukrajinskog ulaska u NATO. Također je sugerirao da bi SAD mogao razmotriti priznanje Krima kao ruskog teritorija te je pozvao na "resetiranje" odnosa s Moskvom.

Prema riječima Kara-Murze, takva retorika slabi borbu protiv Putinova režima. "Prečesto slušamo priče iz Washingtona, Budimpešte i drugdje: ‘Resetirajmo odnose, vratimo se na staro’. Nadam se da svaki političar koji želi stisnuti ruku Putinu zna da je ta ruka krvava", rekao je. "Kad se zlo ne osudi javno, ono se vraća – to se dogodilo u Rusiji 1990-ih, kada nitko nije odgovarao za prošlost", poručio je Kara-Murza.

Navaljna je zaključila da je vrijeme da Europa ispuni prazninu nastalu zbog promjena u američkoj politici. "Trebamo ispuniti taj vakuum. Europa sada ima priliku pokazati da može biti lider i da može spašavati političke zatvorenike iz Putinovih ruku."