“PRIJE 27 godina u Vukovaru su ljudi ginuli zbog ove države, zbog hrvatskoga stijega i himne Republike Hrvatske, stoga s ovog mjesta mogu samo upitati hoćemo li mi danas, 27 godina nakon toga, šutjeti na činjenicu da učenici koji školu pohađaju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu sjede na istu tu himnu?” upitao se prije četiri dana na Facebooku vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji je uz status objavio i snimku djece, a da pritom nije zaštitio njihov identitet.

Nedugo nakon toga, kako je poznato, jedan je srpski učenik iz iste škole pretučen u tom gradu. 

Penava nastavlja objavljivati statuse u obranu dostojanstva hrvatske himne

Penava je potom tek mlako osudio taj događaj nazvavši ga “sukobom” premda je srpskog učenika napala skupina maskiranih vršnjaka, a objavu na Facebooku nije maknuo.

Štoviše, jučer je ponovo objavio status – uputu za slušanje himne uz fotografiju hrvatske nogometne reprezentacije u kojoj stoji: "Ustajemo na hrvatsku himnu, ne da fokusiramo na ono što dijeli, nego na ono što nas ujedinjuje".

I Jandroković stao u obranu dostojanstvenog slušanja hrvatske himne

U Penavinoj borbi za dostojanstveno slušanje hrvatske himne uskočio je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji je izjavio da ne može odgovoriti na pitanje o tome što je “izazvalo određeni efekt", misleći pritom na napad na tinejdžera srpske nacionalnosti te dodao: “Je li u redu da se za vrijeme hrvatske himne netko ne digne? Ovdje se radi o djeci, treba poštivati i štiti djecu i privatnost djece, ali treba poručiti svima kada svira hrvatska himna, da se ustane”.

Zakon ne propisuje treba li sjediti, ležati ili stajati tijekom izvođenja himne

No odgovor na pitanja vukovarskog gradonačelnika o tome treba li pričati o tome što se netko ne diže na himnu ili zašto poručivati svima da treba ustati kada svira himna, kako to kaže predsjednik Hrvatskog sabora, ostaje tek u domeni društvenih neformalnih pravila.

Naime, u Zakonu o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, donesenom u prosincu 1990. godine, nijednom riječi se ne spominje ustajanje prilikom izvođenja hrvatske himne. Članak 22. Zakona, doduše, kaže “Himna Republike Hrvatske izvodi se uz odavanje uobičajenih počasti od strane svih prisutnih”, no Zakon ne definira što bi bile neuobičajene niti sankcionira izostanak uobičajenih počasti.

Himna se ne smije izvoditi “na način i u prilikama koje vrijeđaju ugled i dostojanstvo RH"

Isto tako, spomenuti Zakon tek propisuje kada se himna mora izvoditi, na primjer, na početku zasjedanja sabora, potom kada se može – u svečanim prilikama i kako se ne može – “na način i u prilikama koje vrijeđaju ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske". Ako se dogodi ovo posljednje, kazna može iznositi od 50 do 300 DEM u kunskoj protuvrijednosti (jer je Zakon pisan u vremenu prije nego što je njemačka marka otišla u povijest).

Stoga Penavino zapomaganje o potrebi pričanja o tome kako se ponašati prilikom izvođenja himne, kao i Jandrokovićeva uputa svima da se dignu kad ustane himna, ostaju u domeni njihovih želja kako bi se građani i građanke trebali ponašati.

Žele li Penava i Jandroković izmjene Zakona kao u Crnoj Gori gdje se neustajanje prilikom himne kažnjava?

Propisivanje ponašanja prilikom izvođenja himne nije regulirano hrvatskim zakonom. No možda Penava i Jandroković kao brižni čuvatelji ugleda hrvatskih nacionalnih obilježja pokrenu inicijativu da se Hrvatska ugleda na Crnu Goru, gdje je tamošnja vlada u listopadu ove godine predložila, a parlament potom usvojio, izmjene Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore kojim se uvodi obaveza ustajanja prisutnih prilikom izvođenja himne, kao i odgovarajuća kaznena odredba od 200 do 2000 eura. 

Kršenje nepisanih pravila tijekom izvođenja himne može biti politički stav

Ipak, ovakav oblik zaštite himne nije uobičajen u zapadnim demokracijama, a neustajanje ili neki drugi položaj tijela prilikom izvođenja nacionalne himne smatra se iznošenjem političkog stava, što je i hrvatskim Ustavom definirano kroz "pravo na slobodu izražavanja". 

Posljednji takav svjetski poznati primjer izražavanja političkog stava bio je slučaj igrača američkog nogometa Colina Kaepernicka koji je 2016. godine s dvojicom kolega klečao prilikom izvođenja američke himne, izražavajući pritom prosvjed prema rasnoj diskriminaciji crnaca, što je potom izazvalo kolektivnu lančanu reakciju. Ipak, NFL (liga američkog nogometa) je potom uvela pravilo prema kojem igrači koji ne žele ustati tijekom himne mogu ostati u svlačionici, što je opet ostavilo mogućnost izjašnjavanja političkog stava ili uvjerenja.

Isto tako, federalni sud u SAD-u prije dvije godine donio je odluku u korist učenika koji je tužio svoju školu u Kaliforniji jer je zabranila igračima da prosvjeduju tijekom utakmice i naredila da moraju stajati dok se izvodi himna.

No spomenuti hrvatski zakon ipak propisuje neke ne baš jasno definirane restrikcije kod nekih drugih uobičajenih načina izražavanja političkih stavova. U članku 6. stoji kako je "uporaba grba, zastave i himne Republike Hrvatske slobodna u umjetničkom i glazbenom stvaralaštvu i u odgojno-nastavne svrhe, pod uvjetom da se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske". A u članku 4. da se "u grbu i na zastavi Republike Hrvatske ne može ništa mijenjati". 

No čini se kako Penavi i Jandrokoviću ovo ipak nije dovoljno.

Što vi mislite? Recite nam u anketi!

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.