Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić predvodio je večeras svečano misno slavlje u zagrebačkoj katedrali u povodu spomendana smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, istaknuvši da je 10. veljače postao snažan spomendan i spomendar hrvatskih katolika diljem domovine i svijeta.

Msgr. Bozanić je istaknuo da se Hrvatska u Europi i svijetu lako prepoznaje zahvaljujući i Katoličkoj crkvi te da u suvremenoj zbilji toga prepoznavanja povlašteno mjesto pripada bl. kardinalu Stepincu. Katolička je crkva dio europske baštine jer je kršćanstvo ugrađeno u korijene europske kulture i civilizacije te stoga kršćanstvo ostaje konstanta europske prepoznatljivosti, naglasio je nadbiskup.

Podsjetio je kako je tu kršćansku prepoznatljivost s hrvatskim predznakom opisao Ivan Pavao II. nakon proglašenja blaženim Alojzija 1998., potkrijepivši to riječima da ´vidi društvo koje želi graditi svoju sadašnjost i budućnost na čvrstim temeljima demokracije u posvemašnjoj vjernosti svojoj povijesti, prožetom kršćanstvom, te se s potpunim pravom uključiti u zbor ostalih europskih nacija´. Već tada je Papa upozorio kako je pogrješno u Hrvatskoj prikazivati kršćanstvo kao nešto što ne pripada europskoj suvremenosti, posebice od onih koji zagovaraju tzv. naprednjačku misao bez Boga i onih kojima je ujedinjena Europa otkriće proteklih nekoliko godina.

Bozanić je podsjetio da je Stepinac prije 60-ak godina jasno kazao da će Europa, kad Krist postane središtem njezina života, gorjeti svetim plamenom koji se rađa iz kontakata s Bogom. I danas, poručuje nadbiskup, te riječi možemo primijeniti na sadašnje društvene i političke okolnosti, premda su potpuno drukčije nego tada, kad ih je blaženik promatrao kroz dva ekstrema: internacionalni komunizam i poganski nacionalizam. Hrvatski blaženik obraćao se hrvatskom narodu iskreno i toplo žudeći za jedinstvom braće i sestara u istoj vjeri, a da druge nije isključivao. Vjerovao je u Krista kao Istinu, Put i Život, te je dizao glas protiv bilo koje političke pretjeranosti, sukoba i polarizacije, znajući da one vode u propast ne samo vjernike nego i narode. Bio je svjestan da će ga na to prisiliti da bude gromobranom za napade i s lijeva i s desna, podsjetio je nadbiskup.

Crkva kao susretište zajedništva unutar kulture sukoba također je Stepinčeva baština, naglasio je, dodavši da ona u Hrvatskoj to želi biti i danas, jer ´hrvatski je narod preumoran od podjela´. No nekima kao da odgovara hrvatska podjela, dodao je i nastavio: ´Pozvani smo biti mjestom promicanja jedinstva, stvarajući prostor dostojan života svakoga čovjeka. Bili smo prozivani da zbog želje da uredimo odnose u društvu na civilizacijski način i na pravnoj razini imamo povlašteno mjesto u društvu kao katolici. A tada smo samo kao većina u ovoj državi u neposrednom postkomunističkom razdoblju nastojali otvarati za sve nove putove demokratskog i pravnog prepoznavanja Crkava i religija u našem društvu. Danas tih optužaba više nema i one su postale besmislene.´

Crkva i danas potiče sve odgovorne na jasan i neupitan konsenzus o temeljnim dobrima i ciljevima hrvatskog naroda, države i društva. Postoje vrednote za koje se živi i umire, s kojima se ne trguje i koje ne smiju doći u pitanje´, upozorio je i zapitao: ´Možda ta želja da služimo i ponudimo Crkvu kao prostor jedinstva nekima smeta kad se ističe da je utjecaj Katoličke crkve u Hrvatskoj prevelik´.

Kao što se i kardinal Stepinac nije mirio s ratovima i žrtvama, nadbiskup Bozanić je pozvao vjernike da i sada stanu čvrsto uz Svetoga Oca koji neumorno zagovara mir i mirna rješenja teških svjetskih problema.

Osim msgr. Bozanića u svečanoj misi sudjelovalo je stotinjak svećenika, pomoćni biskupi zagrebački Josip Mrzljak i Vlado Košić, vojni ordinarij Juraj Jezerinac i apostolski nuncij Giulio Einaudi.