KINESKO gospodarstvo u drugom je tromjesečju raslo sporije od očekivanja, suočeno s izazovima na domaćem i inozemnom planu. Državni ured za statistiku objavio je u srijedu da je gospodarstvo od travnja do lipnja poraslo za 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je podbačaj u odnosu na prognoze rasta od 4,5 posto.

Slabiji podaci ukazuju na to da spora domaća potrošnja potkopava nedavnu snagu kineskog izvoza te da zemlja nije imuna na gospodarske turbulencije izazvane ratom u Iranu, piše CNN.

Dva lica kineskog gospodarstva

Ovaj rezultat predstavlja rijetko priznanje gospodarske slabosti za Kinu, čiji se model dugo oslanjao na poticanje industrije ulaganjima u infrastrukturu i izvoz. Ovogodišnji ciljani rast postavljen je na 4,5 do 5 posto, što je najniža stopa otkako je Peking počeo objavljivati takve ciljeve ranih 1990-ih.

Usporavanje u sektoru nekretnina i poteškoće na tržištu rada učinili su kineske potrošače nesklonima trošenju, zbog čega je Peking ovog tjedna objavio i prvi petogodišnji plan za poticanje potrošnje s ciljem da godišnja maloprodaja do 2030. dosegne oko 9 bilijuna dolara.

Podaci objavljeni u srijedu uslijedili su nakon snažnijeg početka godine, kada je u prvom tromjesečju zabilježen rast od 5 posto. Kineski izvoz u drugom je tromjesečju porastao za 27 posto, nadmašivši očekivanja analitičara zahvaljujući snažnoj trgovini poluvodičima i računalnim komponentama.

No, unatoč rastućoj međunarodnoj potražnji, domaća potrošnja ostaje ključna slaba točka, naglašavajući sve izraženije "dvostruko gospodarstvo" u Kini, gdje napredne tehnologije pokreću uspješan izvoz, dok potražnja za svakodnevnom robom stagnira.

Rat u Iranu

Maloprodaja, ključni pokazatelj potrošnje, u lipnju je porasla za samo 1 posto na godišnjoj razini, oporavivši se od pada zabilježenog u svibnju, prvog od prosinca 2022. godine. Paradoksalno, viši troškovi energije tijekom rata u Iranu pomogli su Kini da izađe iz dugog razdoblja deflacije, no nastavak sukoba mogao bi predstavljati izazov.

Iako se Kina zaštitila od širih poremećaja u opskrbi, skuplje gorivo i sirovine mogli bi narušiti povjerenje potrošača i poremetiti proizvodnju. Globalne cijene sirove nafte u svibnju su dosegnule i 114 dolara po barelu nakon što su napadi na Bliskom istoku prekinuli opskrbu iz Zaljeva.

"Vjerojatnost ponovnog sukoba na Bliskom istoku je velika, što bi moglo produljiti nestabilnost cijena sirovina, dodatno ugroziti opskrbne lance, podići cijene i otežati financijske uvjete", naveo je Međunarodni monetarni fond u svom srpanjskom izvješću.

MMF je unatoč svemu povisio svoju prognozu rasta za Kinu ove godine s 4,4 na 4,6 posto, i to zbog snage u visokotehnološkoj proizvodnji i izvozu. Istovremeno, globalnu prognozu rasta revidirao je naniže s 3,1 na 3,0 posto.

Izvoz kao amortizer krize

Kineska energetska otpornost i sposobnost brze i jeftine proizvodnje robe za druge zemlje pomogle su ublažiti dio gospodarskog utjecaja rata. Dok masovna ulaganja u umjetnu inteligenciju potiču potražnju za računalnim hardverom, kineski proizvođači koriste priliku.

U analizi tvrtke Macquarie navodi se da su čipovi, računalne komponente i energetska oprema činili otprilike polovicu kineskog rasta izvoza u prvoj polovici godine. "Inozemna potražnja dosad je u 2026. bila svijetla točka kineskog gospodarstva", napisali su analitičari Macquarieja. "Snaga inozemne potražnje odredit će koliko će Peking morati učiniti na poticanju domaće potražnje."

Naftna kriza uzrokovana sukobom u Iranu potaknula je i potražnju za kineskom tehnologijom čiste energije, poput baterija i električnih vozila. Podaci objavljeni ovog tjedna pokazali su da je kineski mjesečni izvoz automobila u lipnju prvi put premašio milijun.

Trgovinski razvoj

Istovremeno, uvoz je porastao za 36 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši petogodišnji maksimum, čak i dok je Kina smanjila mjesečni uvoz sirove nafte na gotovo desetogodišnji minimum, što je pad od 41,3 posto u odnosu na lani.

Ogroman kineski trgovinski suficit, koji je u lipnju dosegnuo 125,62 milijarde dolara, mogao bi pogoršati napetosti s trgovinskim partnerima poput Europske unije, koja je kritizirala Kinu zbog preplavljivanja svog tržišta industrijskim izvozom. Glasnogovornik kineske carine izjavio je jučer da će zemlja nastaviti povećavati uvoz radi promicanja uravnoteženog trgovinskog razvoja.

Ipak, nedavno zatopljenje u odnosima između SAD-a i Kine, nakon posjeta predsjednika Donalda Trumpa Pekingu u svibnju, moglo bi otvoriti put za veću trgovinu. Isporuke u SAD porasle su u lipnju za 26 posto na godišnjoj razini, mjesec dana nakon što su zabilježile najbrži tempo rasta od početka 2021. godine.