U SLUČAJU da Iran ne odustane od daljnjeg razvoja svog nuklearnog programa, američka vojna intervencija nije nimalo nemoguća opcija - tijekom proteklih mjeseci potvrdili su to američki predsjednik George Bush i državna tajnica Condoleezza Rice.

Američki list Time objavio je opsežnu analizu možebitnog vojnog sukoba SAD-a i Irana, razgovarajući sa desecima vojnih stučnjaka i visokih državnih dužnosnika u Washingtonu. Slika koju su dotiči ocrtali nije nimalo svijetla za SAD, prenosi CNN.

Analiza Timea bi se dala svesti u jednu rečenicu - američka vojna akcija usmjerena na iranska nuklearna postrojenja mogla bi biti uspješna, ali cijena bi bila enormna. Upravo u tome leži dvojba Busheve administracije - je li cijena vojne intervencije u Iranu veća od opasnosti koja bi prijetila SAD-u u slučaju da Iran dođe do nuklearno naoružanja? Može li bilo što osim američkog napada odvratiti radikalnog iranskog predsjednika od želje za Iranom naoružanim tim zastrašujućim oružjem?

U američkoj administraciji nitko ne spominje slanje kopnene vojske u Iran. Američka vojska prezauzeta je operacijama u Iraku i Afganistanu, ali u Washingtonu smatraju kako ti ne bi bilo ni potrebno. Ukoliko je namjera unišiti iranska nuklearna postrojenja, to bi bilo najbolje napraviti zračnim udarima.

No, čak i napad ograničen samo na iranska nuklearna postrojenja bio bi ogroman posao. Stručnjaci navode kako Iran posjeduje između 18 i 30 postrojenja na ovaj ili onaj način vezana uz nuklearni projekt. Ta su postrojenja raspršena širom zemlje - neka se nalaze na otvorenom, neka pod krinkom konvencionalnih postrojenja, dok se neka nalaze duboko pod zemljom.

Neke snage u Washingtonu vjeruju da bi zračni udar u trajanju od nekoliko dana unazadio iranski nuklearni program za dvije do tri godine. Ista politička opcija vjeruje da bi iranski narod u tom slučaju još jednom promislio o službenoj iranskoj politici, koja potiče nuklearni razvoj.

"U ovom trenutku još nitko ne razmatra vojnu opciju. Pokušavamo spriječiti situaciju u kojoj bi predsjednik morao odlučiti između Irana s nuklearnim naoružanjem i rata protiv Irana. Naša najveća nada je u upornoj ali tvrdokornoj diplomaciji, onoj koja će imati ozbiljne posljedice." - ustvrdio je anonimni visoki dužnosnik Busheve administracije.

Ipak, u Washingtonu strahuju da bi Iran s nuklearnim naoružanjem iskoristio svoju novostečenu snagu i postao dominantna strana sila u Iraku, nastavio prijetiti Izraelu te otežao SAD-u da i dalje provodi svoju volju u regiji. Nadalje, takav bi razvoj događao mogao potaći i ostale zemlje u kojima su suniti dominantni, poput Saudijske Arabije i Egipta, da i same krenu u razvoj nuklearnog naoružanja kako bi kontrolirale sve jače šijitske muslimane.